Izvorni znanstveni članak
Petrova gora, vlaška nahija
Snježana Buzov
Sažetak
Na primjeru nahije Petrova gora, ovaj rad istražuje nekoliko pitanja vezanih uz demografske i druge promjene u razdoblju osmanlijske vlasti u Dalmatinskoj zagori. Većina naselja ubilježenih u osmanskim poreskim knjigama sredinom, i krajem 16. stoljeća i danas postoje pod tim imenom, neka se mogu potvrditi u ranjim bilješkama
mletačkih vlasti ali danas ne postoje, dok se jedan broj naselja, odnosno toponima javlja kao privremen, i ne može se potvrditi ni u preosmanlijskoj ni u današnjoj toponimiji. Već i sami toponimijski materijal, dakle svjedoči o kontinuitetu i promjenama. Osobitost
ove nahije je i u isključivo vlaškom statusu njenog stanovništva. Usporednom analizom izvora različite provinijencije dolazi se do zaključka da s pojavom novog suvereniteta na ovom području dolazi do useljavanja vlaškog stanovništva. I osmanlijski i mletački izvori
saopćavaju o doseljenju vlaških skupina, iako nema podataka o tome odakle su doseljeni. Može se zaključiti da se naziv Vlasi u slučaju ove nahije ne odnosi samo na status, ili pak stočarsku ekonomiju, nego i na određeni identitet ovih grupa, budući da se bilježi proces doseljavanja i da se doseljenici nazivaju Vlasima. Ovaj identitet je jedan grupni idenitet čije se distinktivne osobine mogu pratiti kroz bilješke o njihovim čelnicima, i dualnom bilježenju naselja i vlaških skupina (džemata). Isto tako, budući da im se u novim boravištima nazivaju Vlasima bez obzira na to dali se bave poljoprivredom ili
stočarstvom vidi se da Vlasi zadržavaju svoj status i identitet bez obzira na promjene.
Ključne riječi
demografske promjene; identitet; osmanlijska vlast; Petrova gora; vlaška nahija
Hrčak ID:
118069
URI
Datum izdavanja:
8.5.2012.
Posjeta: 3.205 *