Acta clinica Croatica, Vol. 53. No. 3., 2014.
Izvorni znanstveni članak
Utjecaj depresije nakon moždanog udara na funkcionalni ishod i kvalitetu života
Tamara Rabi Žikić
; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Medical Faculty, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Ivana Divjak
; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Medical Faculty, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Mirjana Jovićević
; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Medical Faculty, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Marija Semnic
; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Medical Faculty, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Petar Slankamenac
; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Medical Faculty, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Marija Žarkov
; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Medical Faculty, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Milorad Žikić
; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Medical Faculty, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Sažetak
Dijagnoza depresije nakon moždanog udara često se previdi, iako se radi o čestoj i važnoj komplikaciji moždanog udara, tako da je i njezin utjecaj na ishod moždanog udara zanemaren i podcijenjen. Cilj ovoga istraživanja je bio utvrditi utjecaj depresije na funkcionalni ishod i kvalitetu života bolesnika s moždanim udarom. Prospektivno istraživanje obuhvatilo je 60 bolesnika liječenih zbog klinički dijagnosticiranog prvog moždanog udara, od toga 30 bolesnika s dijagnosticiranom depresijom i 30 bolesnika bez depresije. Testiranja su provedena dva i šest tjedana nakon moždanog udara. Depresija je dijagnosticirana prema mini međunarodnom neuropsihijatrijskom intervjuu, DSM-IV dijagnostičkim kriterijima (MINI), a težina depresije kvantificirana je Hamiltonovom ljestvicom za procjenu depresivnosti. Funkcionalni status je procjenjivan pomoću Barthelova indeksa, a kvaliteta života nakon moždanog udara upitnikom Short Form 36 (SF-36). Značajno teža funkcionalna onesposobljenost zabilježena je u skupini bolesnika s depresijom, i to na početku kao i nakon završenog rehabilitacijskog tretmana. Potencijal za funkcionalni oporavak kod depresivnih bolesnika nije manji, iako je na kraju rehabilitacijskog
tretmana stupanj funkcionalnih sposobnosti u ovoj skupini bio niži. Kvaliteta života depresivnih bolesnika značajno je smanjena u svim domenama upitnika SF-36 u odnosu na nedepresivne bolesnike, pri čemu je najteže oštećena uloga emocionalnog funkcioniranja te socijalni odnosi.
Ključne riječi
Moždani udar – komplikacije; Depresija; Ishod liječenja, procjena; Kvaliteta života
Hrčak ID:
133182
URI
Datum izdavanja:
3.11.2014.
Posjeta: 4.132 *