Izvorni znanstveni članak
RJEČNIK ČAKAVSKOG NARJEČJA OPĆINE DUGA RESA I KARLOVAC II. d i o
Marinko Perušić
; Karlovac
Sažetak
Ovaj rječnik predstavlja prvi pokušaj prikupljanja jezičnog blaga jedne male čakavske oaze, kraja o kojem se i inače malo zna i kojim se malo bavilo. Prikupljene riječi potječu iz područja karlovačkog četverorječja, kraja omeđenog na istoku Koranom, odnosno Kordunom, na zapadu i sjeveru Kupom, pa dakle djelomice i Slovenijom, a na jugu ogulinskim krajem. To područje, od oko tisuću kvadratnih kilometara, sa oko 50.000 stavnonika, odgovara administrativnim granicama općine Duga Resa i južnim i zapadnim dijelovima općine i grada Karlovca, a predstavlja samosvojnu etnografsku i zemljopisnu cjelinu. Ovaj kraj okružen je i drugim kontinentalnim oazama čakavice (ozaljski, ogulinski kraj, Lika, Gorski Kotar, Žumberak). Čakavski elementi postoje i u tipično kajkavskim selima između Karlovca i Zagreba, i drugdje.
Najveći broj ovdje prikupljenih riječi potječe iz Zvečaja, sela iz središta kraja (isto vrijedi i za naglaske), zatim iz Šćulca, Vučjaka, Prilišća, Briga, Netretića, Stativa, Novigrada, Barilovića, Generalskog Stola, Bukovlja, Zagradaca, Belaja, Bosiljeva, Vukove Gorice, te iz današnjih karlovačkih predgrađa: Dubovca, Švarče, Mekušja.
Od mjesta do mjesta postoje razlike u fondu uporabnih riječi i u naglašavanju. Razlike postoje i unutar istog sela, čak i kuće. Odatle i u rječniku više različitih izraza za isti pojam (većinom to vrijedi i unutar iste varijante govora). Ako su rjeđi, neke izraze sam odredio točnom lokacijom. Kako u naglašavanju vlada pravo šarenilo, uzeo sam najčešći naglasak, osim naglasaka koji se zbog svoje arhaičnosti izdvajaju, kako bih i tu pokazao vezu s ostalim čakavskim govorima.
Ovaj riječnik prikazuje stanje dijalekta (ne žargona!) zaključno sa 1985. god. Ovaj je govor pred izumiranjem pa se prikupljenim riječima (osim najraširenijim) uglavnom služe ljudi stariji od 50 godina.
Ključne riječi
Hrčak ID:
136780
URI
Datum izdavanja:
10.1.1989.
Posjeta: 3.110 *