Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.47960/2712-1844.2016.2.65

Vjerske prilike u Humskoj zemlji (Stonu i Râtu) u srednjem vijeku

Milenko Krešić orcid id orcid.org/0000-0001-5745-0254 ; Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo, BiH


Puni tekst: hrvatski pdf 278 Kb

str. 65-94

preuzimanja: 1.755

citiraj


Sažetak

Prostori Humske zemlje do kraja 12. stoljeća bili su u jurisdikciji stonskoga katoličkog biskupa. Krajem 12. stoljeća, kad je Humska zemlja došla pod vlast kneza Miroslava Nemanjića, stonski biskup je prognan. Osnivanjem srpske pravoslavne arhiepiskopije 1219. godine ovi prostori dolaze pod utjecaj istočne Crkve. Zbog nestabilnih političkih prilika humski episkop sjedište eparhije sredinom 13. stoljeća premješta u manastir sv. Petra na Limu. Sredinom 80-ih godina ponovno dolazi do imenovanja stonskih biskupa te ovi krajevi dolaze pod utjecaj zapadne Crkve koja je priznavala različitost jezika i obreda. Kad su Ston i Rât došli pod vlast Dubrovčana, dolazi do velikih promjena. Dubrovčani, želeći stanovništvo Stona i Râta što više vezati uz "Republiku" i ujedno zapriječiti stonsko-korčulanskom biskupu vršenje njegove jurisdikcije na Stonu i Râtu, dovode strane svećenike i franjevce (strance?) Bosanske vikarije koji uvode "rimski" obred i latinski jezik u bogoslužje.

Ključne riječi

Humska zemlja; Stonska biskupija; Humska eparhija; zapadni i istočni obred; katoličanstvo i pravoslavlje

Hrčak ID:

167513

URI

https://hrcak.srce.hr/167513

Datum izdavanja:

1.10.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.743 *