Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2016.55.03.04

Kako poboljšati bolesnikovu sigurnost u hrvatskim bolnicama?

Ivan Šklebar orcid.org/0000-0002-4557-7626 ; Sveti Duh University Hospital, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Zagreb, Croatia
Jadranka Mustajbegović ; University of Zagreb, School of Medicine, Andrija Štampar School of Public Health, Zagreb, Croatia
Duška Šklebar ; Bjelovar General Hospital, Department of Neurology, Bjelovar, Croatia
Marijan Cesarik ; Požega County Hospital, Department of Neurology, Požega, Croatia
Milan Milošević ; University of Zagreb, School of Medicine, Andrija Štampar School of Public Health, Zagreb, Croatia
Hana Brborović ; University of Zagreb, School of Medicine, Andrija Štampar School of Public Health, Zagreb, Croatia
Krunoslav Šporčić ; Vinkovci General Hospital, Department of Anesthesiology and Intensive Care, Vinkovci, Croatia
Petar Petrić ; Požega County Hospital, Department of Internal Medicine, Požega, Croatia
Ino Husedžinović ; University of Zagreb, School of Dental Medicine, Zagreb, Croatia

Sažetak

Kultura bolesnikove sigurnosti ima presudan utjecaj na sigurnost bolesnika u procesu liječenja. Istraživanje je provedeno u cilju procjene stanja kulture bolesnikove sigurnosti u hrvatskim bolnicama te usporedbe s bolnicama u SAD. Istraživanjem su obuhvaćene tri javne opće bolnice u Hrvatskoj primjenom hrvatskoga prijevoda upitnika Hospital Survey of Patient Safety Culture (HSOPSC) koji je podijeljen svim zdravstvenim radnicima i administrativnom osoblju. Usporedba dobivenih rezultata u hrvatskim i američkim bolnicama provedena je pomoću t-kvadrat testa. Analiza rezultata ukazuje na statistički značajne razlike u svih 12 dimenzija bolesnikove sigurnosti koje mjeri upitnik. U deset dimenzija razlika je negativna, a u dvije od njih pozitivna. Pozitivnu razliku nalazimo u kategoriji primopredaja službe i premještaji i kategoriji opća percepcija bolesnikove sigurnosti. Među kategorijama s negativnom razlikom ističu se: nekažnjavajući pristup neželjenom događaju, učestalost prijavljivanja neželjenih događaja, komunikacijska otvorenost, timski rad unutar odjela, pružanje povratnih informacija i raspravljanje o neželjenom događaju, potpora bolničke uprave mjerama za bolesnikovu sigurnost i popunjenost osobljem. Istraživanje pokazuje da HSOPSC može biti koristan i prikladan alat za procjenu bolesnikove sigurnosti, otkrivanje sastavnica kulture sigurnosti koje treba poboljšati te za uspoređivanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Općenito, kultura bolesnikove sigurnosti među hrvatskim bolničkim osobljem pokazuje se značajno nižom nego kod američkog bolničkog osoblja. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu uspostave održivog sustava bolesnikove sigurnosti u okviru hrvatskoga zdravstvenog sustava kojim bi se poboljšale najkritičnije komponente kao što su: nekažnjavajući pristup neželjenom događaju, rukovođenje, timski rad, komunikacijska otvorenost i popunjenost osobljem.

Ključne riječi

Bolesnikova sigurnost – standardi; Ankete i upitnici; Organizacijska kultura; Hrvatska; Društveni problemi; Kvaliteta zdravstvene zaštite

Hrčak ID:

172396

URI

https://hrcak.srce.hr/172396

Datum izdavanja:

9.11.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.625 *