Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Korelacija između ranih i kasnih epileptičnih napadaja tijekom i nakon moždanog udara i srčanih bolesti

Azra Alajbegović
Dželaludin Kantardžić
Enra Suljić
Salem Alajbegović
Mehmed Hrnjica
Halima Resić
Indira Kulenović


Puni tekst: engleski pdf 77 Kb

str. 321-325

preuzimanja: 718

citiraj


Sažetak

Moždani udar je vodeći uzrok smrtnosti i glavni uzrok invalidnosti u odraslih osoba u Europi. Prema Američkom udruženju za srce, "profil apoplektične osobe određen je sistoličkim krvnim tlakom višim od 160 mm Hg, dijastoličkim krvnim tlakom višim od 95 mm Hg, obiteljskom poviješću kardiovaskularnih bolesti, hiperkolesterolemijom, pušenjem, zlouporabom alkohola i šećernom bolešću. Cilj ove retrospektivne studije bio je procijeniti korelaciju između ranih i kasnih epileptičnih konvulzija tijekom i nakon moždanog udara uz neke srčane bolesti povezane s hipertenzijom. Studija je obuhvatila bolesnike liječene na Klinici za neurologiju, Klinički bolnički centar u Sarajevu, kroz razdoblje od deset godina (od 1. siječnja 1989. do 31. prosinca 1998.). Ukupno je bio 7001 bolesnik s moždanim udarom (53,6% s moždanom trombozom, 17,35% s moždanim udarom embolijske etiologije, 21,96% s moždanim krvarenjem i 1,17% sa subarahnoidnim krvarenjem). Incidencija simptomatičnih epileptičnih konvulzija bila je 3,38%. U radu su obrađene slijedeće srčane bolesti: apsolutna aritmija, subdekompenzirano srčano stanje, liječena srčana dekompenzacija, angina pektoris, stanje nakon infarkta miokarda i ekstrasistole. Rezultati su pokazali statistički značajnu razliku između bolesnika s ranim i onih s kasnim epileptičnim napadajima u odnosu na sretane bolesti. Tako su bolesnici s ranim epileptičnim napadajima imali ozbiljnije srčane probleme u usporedbi s onima s kasnim napadajima. U prvoj je skupini zabilježena angina pektoris, srčana dekompenzacija i kronično stanje subdekompenzacije, uza statistički omjer od 1,1 prema 0,6. Nije bilo statistički značajne razlike između dviju skupina glede apsolutne aritmije. Zaključano je da su bolesnici s cerebrovaskularnom bolešću i ranim epileptičnim konvulzijama imali značajno više srčanih problema negoli oni s moždanim udarom i kasnim epileptičnim napadajima, u kojih su morfološke promjene na mozgu u neurofiziološkom smislu predstavljale epileptogeno žarište.

Ključne riječi

Moždani infarkt - komplikacije; Mozak - fiziopatologija; Konvulzije - etiologija; Epilepsija - etiologija; Retrospektivne studije

Hrčak ID:

14695

URI

https://hrcak.srce.hr/14695

Datum izdavanja:

1.12.2003.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.325 *