Prethodno priopćenje

DIJALEKTOLOGIJA I AKUSTIČKA FONETIKA

Bᴧaдимир Жобов ; Софииски университет, Софиа, Бъᴧгариа

Sažetak

posebno kada se radi o samoglasnicima, značenje akustičkih podataka veće od značenja podataka dobivenih na drugi način. Dva su razloga toj tvrdnji. Metode artikulacijske instrumentalne fonetike, uključujući i rengenske analize, izvode se samopromatranjem istraživača, Što jedva da je prihvatljivo u dijalektologiji. S druge strane, akustički su podaci značajni, jer se samoglasnici sastoje od formanata više nego od artukulacijskih pokreta, što nam je potvrdila fonetska teorija. Ovu tvrdnju potkrepljuju dvije glasovne promjene u bugarskim dijalektima. Kao prvo u dijalektu Erkech postoje dvije varijante samoglasnika /a/, koje su artikulacijski različite ali akustički vrlo slične i funkcionalno ekvivalentne — to su srednji otvoreni zaokruženi samoglasnik i stražnji otvoreni nezaokruženi samoglasnik. Slične varijante centraliziranog poluzatvorenog nezaokruženog samoglasnika postoje u dijalektima Hvoyne, Banata i u nekoliko sela u Rodopima. Ove se glasovne promjene tumače kao dio lančanih pomaka u dijalektalnim sustavima.

Ključne riječi

dijalektologija; akustička fonetika; bugarski jezik

Hrčak ID:

175033

URI

https://hrcak.srce.hr/175033

Datum izdavanja:

1.3.1997.

Posjeta: 1.108 *