Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5559/di.26.1.05

Socioprostorni obrasci suvremenoga sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj

Geran-Marko Miletić orcid id orcid.org/0000-0001-6673-657X ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Krešimir Peračković ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Marica Marinović Golubić orcid id orcid.org/0000-0002-5650-3040 ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb


Puni tekst: engleski pdf 3.418 Kb

str. 79-100

preuzimanja: 913

citiraj


Sažetak

Sekundarno stanovanje kao specifična stambena praksa ima
dugu povijest na prostoru današnje Hrvatske. Broj
sekundarnih stanova u Hrvatskoj stalno raste u zadnjih pet
desetljeća, bez obzira na iskustva dugih gospodarskih kriza i
regresivnih sociopovijesnih procesa. U radu se na temelju
podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine i anketnog
istraživanja donose osnovna obilježja sekundarnoga
stanovanja kroz analizu: a) obilježja aktera sekundarnoga
stanovanja u Hrvatskoj, b) odredišta sekundarnoga
stanovanja i c) učestalosti upotrebe stanova za odmor.
Dobiveni podaci upućuju na zaključak kako se u
kućanstvima koja imaju stan za odmor radi o poprilično
raznorodnoj skupini te kako sekundarno stanovanje nije
povezano isključivo s imućnijim i/ili umirovljeničkim
kućanstvima. Nadalje, stanovi za odmor znatno su češće
smješteni u određenom tipu naselja – poželjnija su ona
periferna, ruralna i naselja s manje od 500 stanovnika, a
više od polovice ispitanika rabi stanove za odmor na
mjesečnoj bazi.

Ključne riječi

sekundarno stanovanje; povremeni stanovnici; socijalna struktura; kontraurbanizacija; Hrvatska

Hrčak ID:

178528

URI

https://hrcak.srce.hr/178528

Datum izdavanja:

28.3.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.600 *