Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Historiografija ‒ najslabija karika u Petrićevu lancu znanostī

Heda Festini ; Rijeka, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 197 Kb

str. 283-292

preuzimanja: 240

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 197 Kb

str. 283-292

preuzimanja: 150

citiraj


Sažetak

Petrić je u različitim djelima procjenjivao matematiku i povijest kao znanosti. Na temelju tih njegovih izlaganja može se govoriti o Petrićevu lancu znanosti: od matematike preko prirodnih znanosti do povijesti, pri čem je matematika najčvršća, a povijest najslabija karika u tom lancu.
Da bi se doprlo do Petrićeva razumijevanja povijesti, treba otkloniti dvije interpretacije: 1. tijesno povezivanje povijesti s političkom filozofijom, 2. prepoznavanje povijesti kao geometrijske strukture. Iz Petrićevih Deset dijaloga o povijesti nedvojbeno slijedi da je Petrić povijest shvaćao kao naraciju, a istodobno se zalagao da se ustanove kriteriji za vjerodostojnost povijesne priče. Dok se u Discussiones peripateticae pozivao često na pojam uzroka (causa), u ranijim dijalozima o povijesti redovito se pozivao na pojam cagione, koji se ovdje tumači ne u okviru para uzrok – posljedica, nego u okviru para prigoda/zgoda – učinak. Članak nudi dva nova uvida: 1. pregnantnije utvrđuje položaj matematike i povijesti u Petrićevu lancu znanostī, 2. razjašnjava razliku između termina cagione i causa iz perspektive Petrićevih Deset dijaloga o povijesti. Ti uvidi uspoređeni s dosadašnjim istraživanjima Petrićeva pristupa povijesti doprinose čvršćem određenju njegova antideterminističkog razumijevanja povijesti.

Ključne riječi

Frane Petrić, matematika; povijest; ‘cagione’; ‘causa’

Hrčak ID:

178823

URI

https://hrcak.srce.hr/178823

Datum izdavanja:

29.3.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 994 *