Cardiologia Croatica, Vol. 12 No. 1-2, 2017.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15836/ccar2017.6
Analiza rada hrvatskih invazivnih kardioloških laboratorija od 2010. do 2014. godine
Josip Lukenda
orcid.org/0000-0003-2740-1464
; Klinička bolnica "Sveti Duh”, Zagreb, Hrvatska
Boris Starčević
; Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska
Edvard Galić
; Klinička bolnica "Sveti Duh”, Zagreb, Hrvatska
Tomislav Krčmar
; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
Zrinka Biloglav
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar”, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Uz napredak intervencijske kardiologije u Republici Hrvatskoj unatrag dva i pol desetljeća svrha je ovog rada bila analizirati broj i složenost perkutanih koronarnih intervencija (PCI) u pojedinim centrima. Od 2010. do 2014. u ukupno 13 centara prosječno su učinjena 9 494 PCI-ja godišnje. Sedam centara svrstavamo u velike, Kliniku Magdalena s najvećim brojem PCI-ja svake godine i prosječnim godišnjim rastom od 6,2 % (s 1545 na 1941 PCI-ja), slijedi Klinički bolnički centar (KBC) Zagreb u kojem se bilježi prosječno godišnje smanjenje od 1,8 % (s 1474 na 1308), KBC Rijeka s prosječnim rastom od 15,8 % (s 1013 na 1632), Klinička bolnica (KB) Dubrava s najvećim prosječnim godišnjim smanjenjem od 5,7 % (s 1153 na 905) i KBC Sestre milosrdnice s prosječnim porastom od 2,3 % ali znatnim sniženjem broja PCI-ja u zadnjoj promatranoj godini (s 1082 na 815). Slijede KBC Split s prosječnim godišnjim porastom od 6,7 % (sa 662 na 821) i KBC Osijek s porastom od 12,4 % (sa 677 na 905). Pet centara svrstavamo u srednje velike: KB Merkur s prosječnim godišnjim smanjenjem od 3,7 % (sa 670 na 506), dok se u ostalim centrima bilježi prosječni porast, u Općoj bolnici (OB) Slavonski Brod za 29,1 % (sa 264 na 660), KB Sveti Duh za 7,5 % (s 306 na 382), u OB Zadar za čak 70,5 % (sa 105 na 430), a u OB Dubrovnik za 32,4 % (s 84 na 232). Udio složenih zahvata na dvjema ili više žila u RH bio je 9,7 %. Najviši je bio u KBC-u Rijeka (18,2 %) i KB-u Dubrava (17,1 %), a slijede OB Zadar (15,3 %), KBC Split (11 %) i Klinika Magdalena (10,4 %). KBC Zagreb imao je udio sličan prosjeku (10,1 %), kao i OB Dubrovnik (8,6 %). Niže su udjele složenih zahvata imale KB Sveti Duh (7,9 %), KBC Sestara milosrdnica (6,9 %) i OB Slavonski Brod (6,3 %), a najniže KBC Osijek (3,5 %) i KB Merkur (1,7 %). Uz takav napredak intervencijske kardiologije i nakon što se uvede registar koronarnih intervencija i certificira centre i osoblje, sljedeći korak u RH trebalo bi biti uvođenje niza novih zahvata u bolesnika sa stečenim strukturnim i kongenitalnim bolestima srca koji su za sada još nedostatno razvijeni.
Ključne riječi
Hrvatska; koronarna angiografija; perkutane koronarne intervencije
Hrčak ID:
179869
URI
Datum izdavanja:
28.2.2017.
Posjeta: 2.080 *