Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.5673/sip.56.1.3

Urbani vrtovi – privremeni urbanizam i koncept privremenog urbanog vrta

Sara Ursić orcid.org/0000-0002-4398-4383 ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska
Rašeljka Krnić orcid.org/0000-0002-2370-433X ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska
Anka Mišetić orcid.org/0000-0003-4036-9382 ; Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna, Hrvatska

Sažetak

U kontekstu suvremenog grada, koncept i praksa urbanih vrtova predstavljaju jedan od ključnih
alata za postizanje gotovo univerzalnog cilja svakog urbanog prostora: održivost i „smartness“.
Osim toga poziv za reorganizacijom i otvaranjem napuštenih, neiskorištenih ili zapuštenih
prostora u svrhu proširenja javnog prostora već je dugo dio istraživanja urbanih studija u
potrazi za ravnotežom unutar urbanog prostora. Taj zahtjev i mainstream popularnost doveo
je i do početka svojevrsne institucionalizacije urbanih vrtova koji su danas često dio prostornih
planova i urbanih politika, mijenjajući ustaljeni koncept „parka“ i „zelenila“ kao top down
pristupa urbanog planiranja.
Istovremeno na urbanoj prostornoj sceni svjedoci smo pojave privremenog urbanizma čiji su
osnovni ciljevi privremeno korištenje gore opisanih prostora za širok spektar aktivnosti koje
variraju od formalnih do neformalnih. Privremenost urbanog vrta kao njegova ključna osobina
naizgled ukida zahtjev prostornosti, ali istovremeno omogućava da se jedna tradicionalna
kategorija kao što je vrt transformira u hiper suvremenu noseći u sebi ključne osobine urbanog
prostora danas: privremenost, mobilnost, dostupnost.
Danas u većini Hrvatskih gradova postoje urbanih vrtovi, a mnogi gradovi su i institucionalizirali
njihovo postojanje. Kada je u pitanju prostorno uređenje i dizajniranje urbanih vrtova,
posebnu pažnju zauzimaju upravo privremeni urbani vrtovi kao dio građanskih inicijativa
ili festivalskih događanja čija je funkcija širenje popularnosti urbanih vrtova posebno među
mlađom populacijom.
Imajući na umu mnogobrojne, često bipolarne dimenzije urbanog vrta, u ovom istraživanju
analizirali smo stavove studenata arhitekture o konceptu, korištenju i oblikovanju urbanih
vrtova u Hrvatskoj kroz nekoliko operacionalnih kategorija kao što su prolazno-stalno, amaterski-
profesionalno, bottom-up – top-down te prostor-mjesto.

Ključne riječi

privremeni urbanizam; urbani vrtovi; prostor; mjesto

Hrčak ID:

195271

URI

https://hrcak.srce.hr/195271

Datum izdavanja:

12.3.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.615 *