Medicus, Vol. 14 No. 1_ARI, 2005.
Pregledni rad
Infekcije dišnog sustava: najčešće bolesti čovjeka
Ilija Kuzman
Sažetak
Akutne respiratorne infekcije (ARI), odnosno
akutne upalne bolesti dišnoga sustava najučestalije su
infekcije i najčešće bolesti čovjeka uopće. Bolesnici s
ARI, posebno gornjeg dijela dišnog sustava, najčešći
su posjetitelji pedijatrijskih i drugih ordinacija primarne
zdravstvene zaštite. Osobito često obolijevaju mala djeca.
Razlozi za ovako veliku učestalost ARI nalaze se u građi i
položaju dišnog sustava, u mnoštvu različitih uzročnika koji
se vrlo lako prenose te u još uvijek skromnim mogućnostima
sprječavanja i liječenja.
Klinički se ARI očituju cijelim spektrom različitih sindroma
i različitom težinom bolesti. To su najčešće blage infekcije
gornjeg dijela dišnog sustava uzrokovane virusima, a katkad
se pojavljuju njihove komplikacije (otitis, sinusitis). Infl uenca
je još uvijek vrlo česta i teška bolest, koja se svake godine
pojavljuje epidemijski, a praćena je brojnim komplikacijama,
osobito u starijih ljudi i u drugih kroničnih bolesnika. Klinički
je relativno lako, a neobično važno, razlikovati streptokoknu
anginu od drugih (virusnih) angina.
Infekcije u donjem dijelu dišnog sustava nisu najčešće
uzrokovane virusima, osim akutnog bronhitisa i bronhiolitisa.
Akutni se bronhitis najčešće pojavljuje u sklopu virusnih
infekcija gornjeg dijela dišnog sustava u djece, pa ga ne
treba liječiti antibioticima. Bronhiolitis je težak klinički
sindrom sa zahvaćenošću donjeg dijela dišnog sustava
u dojenčadi i u male djece, a najčešće ga uzrokuje
respiratorni sincicijski virus (RSV). Akutna egzacerbacija
kronične opstruktivne plućne bolesti (AE-KOPB) defi nirana
je kliničkim znakovima, a zahtijeva primjenu antibiotika.
Pneumonija je najteža infekcija dišnog sustava pa zaslužuje
posebnu pozornost, iako sudjeluje samo s jednim postotkom
u svim ARI. Zahvaća sve dobne skupine i osobe s različitim
kroničnim bolestima i oštećenjem imuniteta, a uzrokuju
je brojni i raznovrsni mikroorganizmi. Zato se pneumonija
očituje vrlo različitim simptomima i kliničkim oblicima
pojavnosti i težine bolesti. Najčešća je i najteža u krajnjim
dobnim skupinama.
Osnovni problem u liječenju bolesnika s ARI proizlazi
iz nemogućnosti točnog etiološkog dijagnosticiranja
brojnih i raznovrsnih uzročnika. Posljedica je neprikladno,
često nepotrebno, neracionalno i neučinkovito liječenje s
brojnim neželjenim događajima. Zacijelo najveća zloporaba
antibiotika događa se pri nepotrebnom liječenju virusnih
infekcija gornjeg dijela dišnog sustava, najčešće obične
prehlade, posebno u male djece.
Ključne riječi
akutne respiratorne infekcije; klinički sindromi; podjela; epidemiologija; učestalost; liječenje
Hrčak ID:
18819
URI
Datum izdavanja:
26.1.2005.
Posjeta: 9.795 *