Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.3935/ljsr.v25i1.168

PERSPEKTIVE ČLANOVA OBITELJI O DJELOVANJU KLUBOVA LIJEČENIH ALKOHOLIČARA

Tereza Oreb orcid id orcid.org/0000-0001-9878-0903 ; Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ana Opačić orcid id orcid.org/0000-0002-3486-0696 ; Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Katarina Radat orcid id orcid.org/0000-0003-0580-9792 ; Društvo za socijalnu podršku, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 390 Kb

str. 131-157

preuzimanja: 1.220

citiraj


Sažetak

Klubovi liječenih alkoholičara u Hrvatskoj (KLA) dominantan su oblik postbolničkog tretmana u čijim je temeljima obiteljski pristup. Uključivanje člana obitelji u grupni rad proizlazi iz razumijevanja alkoholizma kao bolesti koja rezultira višestrukim posljedicama na obiteljsku dinamiku i razvoj članova obitelji pojedinačno. Cilj istraživanja bio je utvrditi neka obilježja funkcioniranja članova obitelji i drugih značajnih osoba u pratnji te njihovu procjenu doprinosa KLA doživljaju
napretka u raznovrsnim područjima života, odnosno doživljaju promjene u psihosocijalnom funkcioniranju. Istraživanje je provedeno u 40 slučajno odabranih klubova u Hrvatskoj koristeći stratificirani uzorak, a ukupno je sudjelovalo 200 članova koji dolaze kao podrška osobi koja se liječi od ovisnosti o alkoholu.
Rezultati pokazuju da su članovi obitelji podijeljeni oko svog statusa, ali prepoznaju doprinos KLA doživljaju napretka u raznovrsnim područjima života, kao i doživljaju promjene u psihosocijalnom funkcioniranju. Koristeći hijerarhijsku regresijsku analizu, dva čimbenika pokazala su se osobito značajnima − duljina članstva u KLA i raznovrsnost različitih tema u stručnom radu. Što je osoba duže uključena u rad KLA i što više tema stručnjak prorađuje, to će KLA ostaviti snažniji doprinos na doživljaj osobnih promjena.
Pored toga, značajni prediktori su i prepoznat kvalitetniji odnos stručnjaka prema osobi u pratnji i kvalitetniji odnos drugih članova prema sudioniku. Na kraju se predlažu mjere usklađivanja stručne prakse oko uključivanja članova obitelji kako bi se ostvarili što bolji terapijski učinci za osobe s problemom ovisnosti o alkoholu i članove njihove obitelji.

Ključne riječi

alkoholizam; obiteljski sustav; grupa podrške; grupna dinamika; klubovi liječenih alkoholičara

Hrčak ID:

204015

URI

https://hrcak.srce.hr/204015

Datum izdavanja:

20.7.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.911 *