Stručni rad

Arheološki nalazi u speleološkim objektima Šibensko-kninske županije

Marijana Klisović ; Speleološki odsjek HPK Sv. Mihovil, Šibenik

Sažetak

Kroz duga vremenska razdoblja špilje su bile zanimljive ljudima zbog različitih razloga. Prvenstveno jer su njima vidjeli prikladan zaklon tako da osim svoje ljepote i atraktivnosti speleološki objekti nerijetko kriju i vrijedne arheološke nalaze. O tome svjedoče brojni otkriveni arheološki nalazi. Štoviše, neka od najznačajnijih arheoloških nalazišta Hrvatske, otkrivena su upravo u špiljama i gotovo da nema lako pristupačnog špiljskog prostora u kojem arheološko istraživanje nece otkriti tragove boravka prapovijesnih ljudi. Veza između arheologije i speleologije je općepoznata.Budući da su speleolozi najčešće prvi otkrivači potencijalnih speleoarheoloških lokaliteta, uloga speleologa za arheološku znanost je od iznimne važnosti. Nerijetko se dogodi da upravo zahvaljujući „čuvarima podzemlja“, saznajemo za nove speleoarheološke lokalitete. U arheološkom smislu, najčešće je riječ o prapovijesnim nalazištima pa je neosporna činjenica da u mnogim špiljama nailazimo na tragove boravka ljudi. Arheolozima su špilje osobito vrijedne za istraživanje jer, za razliku od nalazišta na otvorenom, špilje mogu vrlo dobro i dugotrajno zaštititi tragove prošlosti. Arheološka građa u špiljama je često akumulirana na malom prostoru pa ju je lakše locirati i prikupiti. Od svih dosad registriranih speleoloških objekata u Šibensko-kninskoj županiji, zasad ih je tridesetak svrstano na arheološke karte. Nažalost, još manje ih je istraženo ali se nadamo da će ih u budućnosti biti više te da ćemo na taj način dobiti još vrijednih podataka za proučavanje povijesti na ovim prostorima. Unutar granica Šibensko-kninske županije, na temelju istraženosti možemo izdvojiti desetak značajnih špiljskih nalazišta, koji su nam iznjedrili podatke o njihovim posjetiteljima od prapovijesti do antike.
Početak priče o povijesti speleoarheoloških istraživanja na području Šibensko-kninske županije, označava trenutak kada se zatonski učitelj Frane Škarpa 1888.godine s nekolicinom radnika spustio u polumrak tradanjske špilje pa se može reci da su u Tradnju tih godina položeni temelji speleo-arheologije na šibenskom području. Dugo nakon Škarpinog pionirskog poduhvata, nitko se ozbiljnije nije bavio istraživanjem špilja Šibensko-kninske županije sve do sedamdesetih godina kada je poznati hrvatski paleontolog i speleolog, akademik Mirko Malez krenuo sustavno obilaziti i popisivati špiljske objekte na području istarskog i dalmatinskog krša pa je tako stigao i u naš kraj.
U ovom radu donosim deset istraženih speleoloških objekata na području Šibensko-kninske županije a koji su iznjedrili važne arheološke nalaze.

Ključne riječi

Speleologija; arheologija; Šibenska županija; Hrvatska

Hrčak ID:

213553

URI

https://hrcak.srce.hr/213553

Datum izdavanja:

17.12.2015.

Posjeta: 2.231 *