Medicus, Vol. 12 No. 1_ Kardiologija, 2003.
Pregledni rad
Statini u primarnoj i sekundarnoj prevenciji koronarne bolesti
Željko Reiner
Sažetak
Iako je općeprihvaćena opravdanost davanja
inhibitora HMG-CoA reduktaze (statina) radi smanjenja
ukupnog i LDL-kolesterola u serumu bolesnika s koronarnom
bolešću srca (KBS) i onih koji zbog hiperlipidemije imaju
povećani rizik, donedavno nije bilo tako jasno treba li statine
davati i osobama s manje izraženim rizikom. Rezultati novijih
velikih kliničkih ispitivanja i gotovo dva desetljeća kliničkih
iskustava sa statinima pokazuju da su oni vrlo djelotvorni u
smanjenju rizika za KBS i u primarnoj i u sekundarnoj prevenciji,
i to bez češćih i značajnijih neželjenih nuspojava. Korisni
učinci statina nadmašuju one postignute u ranijim ispitivanjima
s drugim antilipemicima i pojavljuju se prerano da bi se
mogli pripisati samo snižavanju koncentracije lipida u serumu.
Stoga se smatra da do toga ne dolazi samo zbog jačeg smanjenja
lipida u serumu, već zbog tzv. pleiotropnih protuaterosklerotskih
učinaka statina. Novija klinička ispitivanja
jasno su pokazala da se davanjem statina ne postiže samo
liječenje hiperlipidemije, već uistinu smanjenje pobola i pomora
od KBS-a u osoba s povećanim rizikom. Međutim, u nekoliko
je ispitivanja uočeno da mnogi bolesnici s KBS-om (a još
više onih koji samo imaju velik rizik) ili uopće ne dobivaju
statin, ili se u njih zbog preniske doze statina ne postižu
ciljne, odnosno preporučene vrijednosti lipida. Budući da je
hipodoziranje statina važan problem, osobito u nas, tomu
valja posvetiti posebnu pozornost.
Ključne riječi
statini; hiperkolesterolemija; koronarna bolest; akutni infarkt miokarda
Hrčak ID:
20523
URI
Datum izdavanja:
27.1.2003.
Posjeta: 4.403 *