Croatian Nursing Journal, Vol. 3 No. 1, 2019.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.24141/2/3/1/1
Monitoring u tretmanu pacijenata s aneurizmatskim i neaneurizmatskim subarahnoidnim krvarenjem s aspekta zdravstvene njege i terapije
Mirsada Čustović
orcid.org/0000-0002-7723-111X
; Klinika za plućne bolesti
Sažetak
Subarahnoidna hemoragija stanje je izlijevanja krvi iz moždanih arterija u subarahnoidni prostor duž površine mozga. Subarahnoidna hemoragija (SAH) ima brojne etiološke mogućnosti, ali kada je riječ o spontanoj subarahnoidnoj hemoragiji, u 80 % slučajeva uzrok joj je ruptura intrakranijske aneurizme. Subarahnoidna hemoragija može biti spontana i traumatska (posttraumatska). Također, može biti primarna ili sekundarna.
Inicijalna procjena bolesnika uključuje: pregled kvantitativnog stanja svijesti, veličinu zjenica i reakciju na svjetlost, motoričku i senzoričku funkciju, prisutnost glavobolje, disfunkciju kranijalnih živaca (ptoza kapaka, poteškoće pomicanja očiju u svim pravcima), zamagljen vid, afaziju, ostale neurološke deficite.
Nekoliko ozbiljnih komplikacija često nastaje nakon uspješne operacije subarahnoidne hemoragije i aneurizme. Jedna je takva komplikacija cerebralni vazospazam, a javlja se u 50 do 70 % pacijenata. Odložene su komplikacije: recidivirajuće krvarenje, edem mozga, kronični hidrocefalus i kao najvažnija – infarkt mozga.
U monitoriranju te ovisno o nastalim komplikacijama, ali i u svim situacijama, uloga medicinske sestre prvenstveno se ogleda u praćenju vitalnih parametara i stanja svijesti te u prepoznavanju trenutaka nastanka klinički relevantne neurodeteriorijacije.
Ciljevi. Prikazati ukupan broj operiranih pacijenata s potvrđenom subarahnoidnom hemoragijom na Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu u periodu od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2014. Te prikazati: načine monitoriranja pacijenata od primitka u Kliniku do otpusta, stadije ishoda liječenja i indikatore kvalitete (ventilacijska pneumonija, intrahospitalne infekcije, dekubitusi) kod ispitivanog uzorka.
Metode. Provedena je retrospektivna studija. Učinjena je deskriptivno-analitička komparacija podataka iz povijesti bolesti i temperaturnih lista pacijenata koji su operirani na Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Uzorak su činili pacijenti oba spola s potvrđenom dijagnozom subarahnoidne hemoragije koji su operirani u Klinici u periodu od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2014. Muškarci su bili zastupljeni s 50,7 % (N = 72), a žene 49,3 % (N = 70). Sudionici u studiji prosječne su dobi 54 godine, odnosno 45 – 63,2 godine.
Rezultati. Od 142 ispitanika u uzorku, 65,5 % ih je hospitalizirano radi operacije aneurizmatskog, a 34,5 % operiranih zbog neaneurizmatske subarahnoidne hemoragije. Ispitanici su prosječne dobi 54 godine. Muškarci su u prosjeku stari 53 godine, a žene 55 godina. Aneurizmatska subarahnoidna hemoragija bila je zastupljenija kod žena (65,6 %). Ispitanici s neaneurizmatskom subarahnoidnom hemoragijom su stariji, u prosjeku u dobi od 61 (od 43 do 62) godine. Samo 2 % ispitanika nakon operacije aneurizme nije bilo na neinvazivnom monitoringu, dok je udio takvih ispitanika nakon operacije neaneurizmatske subarahnoidne hemoragije znatno veći, 24,5 %.
Smrtni ishod bolesti imalo je ukupno 30 (32,6 %) ispitanika operiranih zbog aneurizme, dok je taj postotak kod onih koji su operirani zbog neaneurizmatske bio manji i iznosi 8,2 % (četiri ispitanika). Od preživjelih pacijenata, oni s aneurizmom u prosjeku su duže boravili
u bolnici – 18 (12 do 24) dana. Od ukupnog broja operiranih zbog aneurizme 44 (47,3%) je bilo samostalno pokretno nakon operacije, devet (9,7 %) ograničeno pokretno, osmero (8,6%) je imalo vrlo ograničenu pokretljivost i 32 (34,4%) je bilo nepokretno.
Većina ispitanika operiranih nakon SAH-a samostalno je pokretna nakon operacije – 32 (65,3%), 10 (20,4 %) ih je ograničeno pokretnih, troje (6,1 %) je imalo vrlo ograničenu pokretljivost i samo su četiri ispitanika (8,2 %) nepokretna. Od ukupnog uzorka – aneurizmatske subarahnoidne hemoragije ventilacijsku pneumoniju imalo je devet ispitanika (9,7 %) koji su podvrgnuti operaciji aneurizme, a dva (4,1 %) bolesnika nakon operacije SAH-a.
Ključne riječi
subarahnoidna hemoragija; aneurizma; monitoring; neurokirurška sestra; poslijeoperacijska zdravstvena njega; vazospazam; bolničke infekcije i komplikacije
Hrčak ID:
222214
URI
Datum izdavanja:
28.6.2019.
Posjeta: 2.359 *