Prethodno priopćenje
Pedeseta godišnjica rada na podmorskome arheološkom nalazištu kod Gnalića (1967. – 2017.)
Irena Radić Rossi
orcid.org/0000-0002-5680-9066
; Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju, Zadar, Hrvatska
Katarina Batur
orcid.org/0000-0003-3081-5705
; Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju, Zadar, Hrvatska
Sažetak
Podmorsko arheološko nalazište kod otočića Gnalića ušlo je u službenu literaturu 1967. godine, kad je napokon otkriven točan položaj brodoloma za koji se među lokalnim stanovništvom znalo već početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća. U svome članku Deset godina rada na hidroarheološkom nalazu kod Gnalića, objavljenome 1981. godine, Sofija Petricioli požalila se da je nalazište definitvno napušteno, da „nitko više ne nadzire da li se na tome mjestu pljačka i nitko više ne pokazuje interes da ovaj vrijedni nalaz iscrpi do kraja“. Godine 2012., nakon sedam godina uzastopnoga nastojanja da se nadležne institucije zainteresiraju za nastavak istraživanja, mala su odobrena sredstva omogućila prvu istraživačku kampanju kojom je dokazano kako je riječ o nalazištu koje je višestruko zaslužilo da se na njemu provedu zaštitna istraživanja sustavnoga karaktera. Do 2017. godine arhivskim je istraživanjima potvrđena identifikacija broda, koju je još početkom sedamdesetih godina predložio Astone Gasparetto, a brojni su dokumenti pomogli ispričati složenu povijesnu priču. Osim toga, podmorskim je istraživanjima, koja s brojnim suradnicima provodi Sveučilište u Zadru, dokazano kako je riječ o desnome boku broda koji svojim položajem obećava još mnoga zanimljiva otkrića.
Ključne riječi
Gnalić; Gagliana grossa; brodolom; 16. st.; podmorsko istraživanje; arhivsko istraživanje
Hrčak ID:
237172
URI
Datum izdavanja:
21.4.2020.
Posjeta: 1.771 *