Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18047/poljo.26.1.5

VARIRANJE MASE KORIJENA, GLAVE KORIJENA I LISTOVA ŠEĆERNE REPE S OBZIROM NA GUSTOĆU USJEVA I PROLJETNU GNOJIDBU DUŠIKOM

Ivana Varga orcid.org/0000-0003-2985-8599 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Zdenko Lončarić orcid.org/0000-0003-4927-3969 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Milan Pospišil orcid.org/0000-0002-9972-3940 ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Mirta Rastija orcid.org/0000-0001-8529-6071 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Manda Antunović ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska

Sažetak

U ovome je istraživanju kroz dvije godine analizirana dinamika porasta svježe mase (FM) i mase suhe tvari (DM) cijeloga korijena, glave korijena i listova šećerne repe te njihov omjer masa ovisno o broju biljaka po jedinici površine (60.000, 80.000, 100.000 i 140.000 biljaka ha-1) i gnojidbi dušikom u proljeće: kontrola (N0), samo predsjetva (N1) te predsjetva gnojidba s prihranom (N2). Pri sazrijevanju, 20. rujna, prosječna masa suhe tvari cijeloga korijena, glave korijena i lisne rozete šećerne repe u 2014. godini iznosila je 28,8, 7,3 i 4,0 t ha-1, dok je u 2015. bila manja i iznosila je prosječno 20,7, 4,1 i 2,3 t ha-1. Štoviše, u odnosu na gustoću sjetve, prosječno veća masa suhe tvari cijeloga korijena izmjerena je pri 140.000 i 100.000 (31,6 t ha-1 u 2014. i 22,4 t ha-1 u 2015.), i to u odnosu na sklop od 80.000 i 60.000 biljaka ha-1 (22,4 t ha-1 u 2014. i 18,1 t ha-1 u 2015.). Gnojidba dušikom pozitivno je utjecala na akumuliranje suhe tvari, ali je utjecaj gnojidbe bio različit ovisno o godini istraživanja. Tako je 20. rujna 2014. predsjetvena gnojidba (N1) povećala masu suhe tvari cijeloga korijena za 17% u usporedbi s kontrolom, dok je u 2015. predsjetva gnojidba i prihrana (N2) rezultirala povećanjem mase suhe tvari cijeloga korijena za 30% u odnosu na kontrolu. U 2014. je omjer svježe mase korijena i lisne rozete 30. svibnja bio 1: 3,9, a 20. rujna 1: 0,1. U 2015. godini omjer mase cijeloga korijena i lisne rozete bio je najširi 20. lipnja (1:1,1), a postupno se masa lisne rozete sazrijevanjem korijena smanjivala, tako da je 20. rujna omjer iznosio 1:0,1.

Ključne riječi

šećerna repa; svježa masa; masa suhe tvari; omjer; broj biljaka

Hrčak ID:

239764

URI

https://hrcak.srce.hr/239764

Datum izdavanja:

24.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.089 *