Pregledni rad

Marino Budicin ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Sažetak

U ovom eseju autor predstavlja
"Petnaestogodisnji pian uredenja za razdoblje 1928. -1942." sumskog
do bra "Lim-Vidorno", te objavljuje naroCito dijelove povijesnog
sadr2aja i vaznosti, tj. "Izvjesée" sa opisnim dijelom plana, "Nacrt
objekata" te kartografske i fotografske priloge uvrstene u dodatku.
Ne objavljuje se, medutim, nama manje zanimljiv, "tehnicko-sumarski"
dio koji obuhvaéa "Tablice visinskih kota", "Prikaz povrsina",
"Pregled prema promjeru mladica", "Opis i prikaz po starosti - Pian
sjece", "Pian uzgoja - Mjere za uzgoj", "Poljoprivredne cestice".
Sva ta grada skupljena je, zapravo, u jednom velikom registru
(formata 49,5 x 36), danas sastavnom dijelu arhivske grade Centra
za povijesna istrazivanja u Rovinju, koja sadr2i jos dvije knjige sa
planovima uredenja suma "Sv. Marka" (u okolici Motovuna i duz
rijeke Mirne) i "Corneria" na podrucju Groznjana (za desetljeée
1933.-1942.), odnosno sumskog dobra "Lisignamoro" i "Sijana" na
pulskom podrucju (za petnaestogodisnje razdoblje 1928.-1942.).
Podrucje sumskog dobra koje je predmetom rasprave obuhvaéa
sumsku grupu "Lim i Vidorno". Te dvije sume nalazimo u gotovo
svim "katasticima" suma iz mletackog doba koji su do sada
objavljeni. Suma Vidorno, smjestena juzno od naselja Baderne, bez
gospodarskih zgrada, puno manja i manje vazna od one prve, tada
je predstavljala kompleks u cijelosti pod sumom.
Limska suma, medutim, puno je veéa, prostire se u sredisnjem
dijelu sjeverno od Limskog kanala, izmedu mora i naselja Klostar,
Gradina i Flengi (Prodani). Do druge polovine devetnaestog stoljeéa
ovo podrucje bilo je sastavni dio tzv. Feuda Sv. Mihovila nad Limom
koji se razvio oko samostanske jezgre iz Xl. stoljeéa (benedektinska
opatija posveéena Sv. Mihovilu Arhandelu; oko nje je kasnije nastalo
i naselje Klostar) zahvaljujuéi brojnim donacijama (ukljucujuéi i one
sporne "istarskih" grofica Vilpurge i Acike). Godine 1394. feud,
nazvan i "Fratrija", vraéen je benediktincima Sv. Mihovila iz
Murana, 1514. zamjenom je potpao pod samostan Sv. Matije iz
istoga mjesta, a 1772., opet zamjenom, presao je u ruke grofova
Coletti sve do 1856., kada je, po smrti posljednjeg muskog
nasljednika ove loze, postao ddavnim vlasnistvom.
Iz objavljene dokumentacije mogu se izvesti ne samo "povijesne
natuknice" i biljeske o "vlasnickom statusu", nego i obavijesti i
podaci o geoloskim i klimatsko-ambijentalnim uvjetima o tlu, o
teskim gospodarsko-socijalnim prilikama zitelja ovih dvaju specificnih
istarskih podrucja, kao i o ekonomskom potencijalu dviju suma u
poratnom razdoblju, kada je drvo iz istarskih suma jos bilo trazeno
za gradnju brodova.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242566

URI

https://hrcak.srce.hr/242566

Datum izdavanja:

20.6.2003.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.071 *