Izvorni znanstveni članak

Marino Budicin ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Sažetak

S ovim ogledom autor nudi prilog poznavanju glavnih
struktura umaskog urbanisticko-institucijonalno-funkcijonalnog sustava (mjesta za crkvene
obrede, "platea magna", gradska palaca loza, itd.) u venecijansko doba, s posebnim
osvrtom na drugu polovicu XVIII stoljeéa.
U veéini slucajeva naselja bivse venecijanske Istre, u mletacko doba zacrtan je, na
podlozi antickog/kasnoantickog i srednjevjekovnog supstrata, veéi dio onih koje se i danas
smatraju povijesnim jezgrama.
Nije se radilo o prijelomnoj fazi, nego o jednom evolutivnom razdoblju, slojevitog
slaganja u temeljnim urbanim obrisima, u tkivu naselja, i u ostvarivanju fortifikacija,
premda bez veéih iskrivljenja drustvenog, politickog i etnicko-kultumog okruzenja.
Iz gradske topografije i nase rekonstrukcije, uz pomoé dosad izdanih radova i ovdje
objavljene grade iz fondova "Savio Cassier" i "Rason Vecchie" Drzavnog arhiva u Veneciji,
u kojima se govori o gradnji javne cisterne i o obnovi gradske palace, mozemo
zakljuciti da se i Umag, zahvaljujuéi nizu sadrzaja arhitektonsko-urbanistickog sustava,
moze ubrajati u red istarskih povijesnihjezgri, naroCito u one s bivseg mletackog podrucja.
U svojoj cjelokupnosti tipologija gradske sheme, koja je neprestano crpila iz venecijanskih
predlozaka, okarakterizirana je cjelinom sakralnih ( crkva i zvonik) i javno-institucijskih
(gradska palaca, loza, fontik, cisterna, itd.) struktura, smjestenih oko glavnog
slobodnog prostora naselja koji na taj naCin dobiva obrise "platee magne".
Primjer Umaga, koji svjedoCi da su se u mletacko doba projekti obnove gradskih jezgri
odnosili na njihove temeljne arhitektonske strukture, predstavlja vazan doprinos urbanoj
panorami povijesnih jezgri nekadasnje venecijanske lstre.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242792

URI

https://hrcak.srce.hr/242792

Datum izdavanja:

28.6.1996.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.042 *