Original scientific paper

Branko Marušić ; Arheološki Muzej lstre Pola

Abstract

Predmet clanka je geneza kasnoantickoga kaštela Novigrad u Istri, koju pokusava
pisac sagledavati prije svega u svjetlu arheoloskih izvora i na taj nacin produbiti, a i prosiri
ti dosadašnja saznanja, utemeljena uglavnom na pisanim izvorima.
Osnovna paznja posveéena je katedrali sv. Marije, sv. Pelagija i sv. Maksima (si. 2,
4, 5) koja pretstavlja prvorazredno vrelo raznih saznanja. Nedavno otkriée (god. 1972)
izvornih polukruznih prozora na sjevernom zidu srednjeg broda bazilike (si. 8) ukazalo
je, da je usprkos brojnim adaptacijama (1408. i 1580, te 1746. i 1775) ostala prvobitna
crkva sacuvana u znacajnoj mjeri, a neke pojedinosti upuéuju cak i na pomisao o postojanju
dvaju slojeva gradnje. Starijeg (kraj 5. st.) pretstavlja dvoranska crkva-memorija s
upisanom apsidom, mladeg (kraj 6. st.) trobrodna biskupska bazilika s osmerokutnom
sjevernojadranskom krstionicom, a u sustav koje ukljucenje kao bitna sadrzajna vrijednost
kompleksa i dio starije memorijalne crkve.
Slijedi prikaz i analiza 19 kamenih reljefa (T. I; II, 3-5 ; III; IV), izlozenih uglavnom
u novigradskom lapidariju, koji se mogu prema zakljuccima pisca oznaciti kao starokršćanski, bizantski i pretkarolinski. Medu njima izdvajaju se zbog svoje kronoloske
vrijednosti dio pregradne ploce S 4004 (T. I, 2), ispunjene krizmonom, pregradna ploca
S 4024 (T. II, 3), ukrasena na jednoj povrsini kasetiranim poljima, prozorska resetka
S 4010 (T. III, 4) s prikazom drva zivota, i pregradne ploce S 4003 (T. I, l) i S 4007 (T. IV,
4).
Obrada grobnih nalaza omoguéila je sagledavanje pocetaka starokrséanskoga
groblja »sub divo« u Novigradu (5. st.) i utvrdivanje odredenih pretpostavki o smjestaju
samog naselja. Prostor groblja pokrivao je, naime, prostrano podrucje od Mandraca do
parkajugozapadno od katedrale, a pojedini grobovi otkriveni su na polozaju danasnjih,
a to znaci srednjovjekovnih ulica (si. 10), kada se naselje, smjesteno u prvom sloju u jugoistocni
dio poluotoka, prosirilo na prostor nekadasnjega ranosrednjovjekovnoga
groblja, koje se preselilo izvan grada (oko crkve sv. Agate). N a tom arealu sagledava se i
danas u mrezi komunikacija shema rimskoga kastruma, sacuvana i u gradskom tkivu
srednjovjekovne komune, koja preuzima i prenosi kastelsku urbanisticku strukturu u
mladi dio grada.

Keywords

Hrčak ID:

242920

URI

https://hrcak.srce.hr/242920

Publication date:

17.11.1989.

Article data in other languages: italian

Visits: 998 *