Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.24099/vet.arhiv.0909

Proizvodnja, praksa i stavovi pčelara u Hrvatskoj

Zlatko Tomljanović ; Ministry of Agriculture, Zagreb, Croatia
Denis Cvitković ; Department of Veterinary Economics and Analytical Epidemiology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Selim Pašić ; Department of Physics, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Borislav Volarević ; Croatian Employment Service, RO Sisak, Sisak, Croatia
Ivana Tlak Gajger ; Department for Biology and Pathology of Fish and Bees, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Upitnikom smo proveli istraživanje o pčelarskoj proizvodnji, praksi i stavovima 117 pčelara u Hrvatskoj. Pčelari su bili podijeljeni u tri skupine: profesionalci, pčelari iz dopunske djelatnosti i hobisti. Pitanja su obuhvatila svrhu i veličinu pčelarske proizvodnje, proizvodne interese pčelara, liječenje ekonomski najvažnijih bolesti pčela i mogućnosti za rast djelatnosti. Profesionalni pčelari bili su najmlađi (u prosjeku 39 godina), imali su najveći prosječan broj košnica po pčelaru (135 košnica), imali su najveći udio LR košnica i pokretnih pčelinjaka te su imali i najveću proizvodnju meda po košnici od 17,04 kg. Rezultati pokazuju da je najprodavaniji pčelarski proizvod med, dok profesionalni pčelari i propolis smatraju jednako zanimljivim za proizvodnju. Za razliku od drugih skupina, svi su pčelarstvo naslijedili od svojih predaka. Varooza se smatra najvećim uzrokom uginuća zajednica, a slijedi je loša pčelarska praksa. Oko 56 % pčelara spremno je prijeći na ekološko (organsko) pčelarstvo. Gotovo svi pčelari (96,46 %) podržavaju uvođenje rane dijagnostike američke gnjiloće pčelinjeg legla. Utvrdili smo da profesionalni pčelari preferiraju konzervativni ekonomski model rasta temeljen na vlastitom kapitalu, dok hobisti preferiraju ekspanzivniji, ali i rizičniji model rasta koji se temelji na financijskoj poluzi (dugu). Profesionalni pčelari nisu skloni stvaranju zajedničkoga pčelarskog fonda za pokrivanje gubitaka. S druge strane, snažno podupiru ideju udruživanja sa svrhom zajedničkog prodora na tržište.

Ključne riječi

ekonomika pčelarstva; proizvodnja meda; liječenje bolesti medonosne pčele; ekološko (organsko) pčelarstvo; Hrvatska

Hrčak ID:

245193

URI

https://hrcak.srce.hr/245193

Datum izdavanja:

22.10.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.022 *