Prethodno priopćenje

Preliminarna analiza rezultata aktivnosti istraživačkoedukacijskoga projekta Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala (2018. – 2020.)

Maja Zeman ; Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivana Ožanić Roguljić orcid.org/0000-0002-0140-8011 ; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska
Marina Šiša Vivek ; Gruda, Hrvatska
Suzana Damiani orcid.org/0000-0001-6074-355X ; Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
Ana Marinković orcid.org/0000-0002-9841-3190 ; Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Istraživačko-edukacijski projekt Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala pokrenut je 2015. godine, a njegove su aktivnosti, prije svega, usmjerene na stručnu i znanstvenu obradu pokretnih spomenika i arheoloških nalaza koji potječu s lokaliteta podzemlja barokne katedrale Gospe Velike i susjedne Bunićeve poljane u Dubrovniku. Sva građa rezultat je arheoloških istraživanja lokaliteta poduzetih nakon potresa 1979. godine, a koja je u dugome razdoblju od dvadeset i sedam godina ostala u velikoj mjeri neobrađena i neobjavljena. U prvoj etapi projekta (2015. – 2017.), prvenstveno zbog brojnosti građe i lošega stanja u kojem je zatečena, aktivnosti su najprije bile usmjerene na njezino spašavanje i sortiranje, a tek zatim i na stručnu obradu. Pri tom se pristupilo primarno obradi kamenih ulomaka i ulomaka stakla, dok je ostala građa (ulomci zidnih slika i metala) objedinjena i dokumentirana, ili tek popisana i adekvatno pohranjena (ulomci keramike). U drugoj etapi projekta (2018. – 2020.) pristupilo se detaljnijoj obradi keramike i zidnoga oslika. Preliminarna analiza pokazala je nove vrijedne rezultate koji, s jedne strane, pokazuju potpuno novu kronologiju nastanjivanja dijela povijesne jezgre Grada koji se razvija uz današnju luku, a s druge cjelovitiju sliku faza opremanja, a time i izgradnje složenoga kompleksa „starih dubrovačkih katedrala“ istraženoga u podzemlju barokne prvostolnice i Bunićeve poljane. Uz rezultate obrade keramike i ulomaka zidnih slika, donose se i preliminarni rezultati obrade kamene plastike, s osobitim naglaskom na najranijem, kasnoantičkom (ranokršćanskom) sloju.

Ključne riječi

Dubrovnik – Katedrala; arheološka baština; kamena plastika; keramika; amfore; zidni oslik; prapovijest; kasna antika – novi vijek

Hrčak ID:

248466

URI

https://hrcak.srce.hr/248466

Datum izdavanja:

22.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.307 *