Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21857/ydkx2cwd89

Toponimija Trebinjske šume i Površi

Domagoj Vidović ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje


Puni tekst: hrvatski pdf 588 Kb

str. 167-217

preuzimanja: 1.712

citiraj


Sažetak

U ovome se radu obrađuje 935 toponima na području Trebinjske šume i Površi, područja jugozapadno od Trebinja. Bogatu je toponomastičku građu toga područja prikupio i 1903. objavio srpski etnolog Obren Đurić-Kozić, no tek se ovim radom ona toponomastički razrađuje. Navedeno se područje nalazi unutar prostora Trebinjsko-mrkanske biskupije i Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, odnosno na razmeđu zapadnoga i istočnoga kršćanstva. Navedeni je pogranični položaj uvjetovao obilne i česte smjene stanovništva te promjene u njegovu vjerskome sastavu. U prvome se dijelu rada obrađuju mjesni ojkonimi, a središnji se dio rada odnosi na motivacijsku razredbu toponima. Obrađeno je područje osobito bogato odrazima različitih hidronimijskih naziva u toponimiji (npr. Kalac, Lokužina, Pištet, Puč, Reva, Rovanj, Rveč, Taleža, Uskoplje, Vrulja). Unutar skupine kulturnopovijesnih toponima ističe se toponim Veles-do,
koji bi mogao biti prežitkom pretkršćanskih slavenskih vjerovanja. Iz toponima antroponimijskoga postanja razabiru se imena mjesnih srednjovjekovnih rodova te migracije iz Trebinjske šume i Površi prema zapadnijim dijelovima Hercegovine i južnodalmatinskim otocima. U mjesnoj se toponimiji ujedno nahode romanski, turski i albanski jezični tragovi, a dijalektološki su relevantni mogući povijesni (Bobuisch) i suvremeni (Ržišća) šćakavski tragovi te leksički (npr. dubrava i osao) prežitci.

Ključne riječi

toponimija; Trebinjska šuma; Površ; toponimijski odrazi

Hrčak ID:

267553

URI

https://hrcak.srce.hr/267553

Datum izdavanja:

17.12.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.814 *