Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15644/asc56/1/3

Stabilnost boje dentalnih kompozita nakon uranjanja u napitke i postupaka izbjeljivanja

Samra Korać orcid id orcid.org/0000-0001-7842-7299 ; Odjel za restaurativnu stomatologijus endodoncijom Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina *
Muhamed Ajanović ; Odjel za protetiku Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Aida Džanković orcid id orcid.org/0000-0002-8790-5966 ; Odjel za restaurativnu stomatologijus endodoncijom Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Alma Konjhodžić ; Odjel za restaurativnu stomatologijus endodoncijom Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Lajla Hasić-Branković orcid id orcid.org/0000-0002-9489-4943 ; Odjel za restaurativnu stomatologijus endodoncijom Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Alma Gavranović-Glamoč ; Odjel za protetiku Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Irmina Tahmiščija ; Odjel za restaurativnu stomatologijus endodoncijom Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

* Dopisni autor.


Puni tekst: engleski pdf 241 Kb

str. 22-32

preuzimanja: 783

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 241 Kb

str. 22-32

preuzimanja: 168

citiraj


Sažetak

Cilj: Željela se usporediti stabilnost boje dvaju različitih svjetlosno polimeriziranih kompozita nakon uranjanja u tri tekućine i učinkovitost 16-postotnoga karbamid-peroksida (CP) u uklanjanju diskoloracije. Materijali i metode: Stabilnost boje mikrohibrida (Z250, 3 M ESPE) i nanokompozita (Z550, 3 M ESPE) procijenjena je nakon uranjanja u instant kavu, čaj i Coca-Colu te u deioniziranu vodu kao kontrolnu skupinu (n = 5). Uzorci su bili u tekućinama na temperaturi od 37 °C četiri sata na dan tijekom 30 dana. Nadalje, sljedećih 14 dana primijenjen je 16-postotni CP simulirajući noćno izbjeljivanje. Za mjerenje boja korišten je digitalni spektrofotometar na temelju koordinata boja CIEL*a*b*. Promjene boje (∆E) mjerene su na početku postupka izbjeljivanja zuba, nakon uranjanja u napitke i poslije završenog postupka. Za statističku procjenu korišteni su mješoviti i faktorijalni ANOVA testovi praćeni Bonferronijevim posthoc testom (p ≤ 0,05). Rezultati: Testirani kompoziti smole pokazali su promjenu boje iznad praga prihvatljivosti (ΔE* > 3,48) poslije uranjanja u kavu i čaj. Nanokompozit je znatno povećao promjenu boje u kavi poslije 30 dana (p < 0,05). Boja obaju materijala značajno se promijenila (p < 0,05) duž svih triju L*a*b* osi u kavi i čaju u tamniju, žutu i crvenu. Izbjeljivanje 16-postotnim CP-om bilo je učinkovito u uklanjanju vanjske diskoloracije u oba ispitivana kompozitna materijala. Zaključak: Kava i čaj prouzročili su klinički uočljive promjene boje u ispitanim dentalnim kompozitima s kumulativnim učincima. Izbjeljivanje je učinkovita metoda za uklanjanje diskoloracije s površine kompozitnih nadomjestaka.

Ključne riječi

kompozitne smole; bojila; kava; čaj; izbjeljivanje zubi; boja; napitci; obojenje

Hrčak ID:

274081

URI

https://hrcak.srce.hr/274081

Datum izdavanja:

21.3.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.867 *