Izvorni znanstveni članak
Neposredno datiranje botaničkih uzoraka u arheološkom kontekstu - biljni ostaci s prapovijesnog lokaliteta Kaptol-Gradci kod Požege (Hrvatska)
Renata Šoštarić
; Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Hrvoje Potrebica
orcid.org/0000-0002-5474-4254
; Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Andreja Brigić
; Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Arheološka nalazišta u blizini mjesta Kaptol kod Požege predstavljaju jedan od najznačajnijih kompleksa halštatske kulture u ovom dijelu Europe. Tijekom 2001. i 2002. god. istraživan je tumul 1, smješten na istočnom rubu nekropole lokaliteta Kaptol-Gradci. Tumul je bio pravilnog oblika s prosječnom visinom od 1,5 m i promjerom 12-14 m i predstavlja zatvorenu grobnu cjelinu u čijoj se sredini nalazila komora suhozidne konstrukcije, približnih dimenzija 4,5 x 4 m i prosječne visine oko 1,25 m, koja je vjerojatno bila vanjska obloga drvenog sanduka, odnosno komore u kojoj je pokojnik bio pokopan. Čini se da je komora bila konceptualno podijeljena u dva dijela, a u njezinoj unutrašnjosti je nađena nakupina pepela s kostima pokojnika, te brojni prilozi. Analiza metalnih nalaza i brojnih keramičkih ostataka datira ovaj tumul u razdoblje Ha C1, odnosno u prvu polovicu 7. st. pr. Kr., a datiranje radioaktivnim ugljikom u doba 810.-420. god. pr. Kr. Uz ostale nalaze, u sjeverozapadnom kutu grobne komore pronađena je mala, na nekoliko mjesta napuknuta, keramička zdjelica ispunjena sjemenkama, koja po svojim značajkama također pripada halštatskom razdoblju. Prva pretpostavka bila je da je posrijedi grobni prilog, no zbunjivao je sastav biljnih ostataka – radilo se o sitnim sjemenkama isključivo samoniklih biljaka (Euphorbia cyparissias/dulcis i Euphorbia sp. – 36%; Vicia/Lathyrus tip 1 i 2 – 29%; Trifolium tip 1 i 2 – 17%; Geranium dissectum – 12%; Viola sp. – 1%; Carex sp., Scirpus sp. i dr. – 5%). Još je neobičnija bila činjenica da je znatni dio sjemenki, koje bi trebale biti stare oko 2700 godina – proklijao. AMS-datacija neproklijalih sjemenki pokazala je starost manju od 50 godina, što znači da se radi o recentnoj kontaminaciji. Kako se radi o zatvorenom grobnom kompleksu i nema materijalnih dokaza da je posudica naknadno unesena u nekom od mlađih povijesnih razdoblja, odbačen je ljudski faktor. Zbog činjenice da su biljni ostaci gotovo isključivo vezani za halštatsku keramičku posudicu, u prvi mah se odbacivala mogućnost da je posrijedi nakupina životinjskog podrijetla. Ipak, daljnjom analizom utvrđeno je kako se najvjerojatnije radi o ostacima mravinjaka – napuknuta halštatska zdjelica poslužila je mravima kao sklonište, slično kamenu, pukotini stijena i dr., i dobar zaklon za njihovo skladište sjemenki.
Ključne riječi
tumul; grobni prilozi; biljni ostaci; mravi sjemenari; halštat; Kaptol-Gradci; Hrvatska
Hrčak ID:
25644
URI
Datum izdavanja:
9.7.2008.
Posjeta: 3.261 *