Izvorni znanstveni članak

Ukupni broj leukocita te odnos neutrofila i limfocita u pasa oboljelih od jednostavnog i kompliciranog oblika babezioze prouzročene hemoparazitom Babesia canis canis.

Nada Kučer orcid.org/0000-0001-9378-7110 ; Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia
Vesna Matijatko ; Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia
Ivana Kiš ; Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia
Darko Grden ; Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia
Mirna Brkljačić ; Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia
Jadranka Foršek ; Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia
Zdravko Žvorc ; Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia
Renata Barić Rafaj ; Department for Chemistry and Biochemistry, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia

Sažetak

Babezioza pasa prouzročena parazitom B. canis čest je uzrok uginuća pasa u Hrvatskoj. Leukociti imaju ključnu ulogu u nastanku sustavnoga upalnoga odgovora koji je temeljni patofiziološki mehanizam u babeziozi. Cilj ovoga istraživanja bio je odrediti promjene u ukupnom broju leukocita te odnos između neutrofila i limfocita u jednostavnoj i kompliciranoj babeziozi pasa, prouzročenoj vrstom B. canis canis. Istraživanje je provedeno
na dvije skupine prirodno invadiranih pasa. Unutar prve skupine bilo je 30 pasa oboljelih od nekomplicirane, a unutar druge 30 pasa oboljelih od različitih oblika komplicirane babezioze. Uzorci krvi prikupljani su trokratno; na dan pregleda te drugi i sedmi dan nakon primjene antibabezijskoga sredstva (imidokarb dipropionat). Ukupan broj leukocita određen je hematološkim brojačem (System 9120; Serono Baker Diagnostic). Diferencijalna
krvna slika dobivena je brojenjem udjela segmentiranih i nesegmentiranih neutrofilnih granulocita, eozinofilnih i bazofilnih granulocita, monocita i limfocita na 100 leukocita u krvnim razmascima. Omjer neutrofila i limfocita izračunat je iz postotka neutrofila i limfocita izbrojenih u obojenom krvnom razmasku. Postotak parazitemije određen je brojenjem parazitiranih eritrocita na tisuću eritrocita. Ukupni broj leukocita, postotak neutrofila i
limfocita, omjer neutrofila i limfocita i postupak parazitemije između istraživanih skupina uspoređen je Mann-Whitney-evim U testom. Ukupni broj leukocita bio je značajno viši sedmi dan nakon antibabezijske terapije u skupini pasa oboljelih od kompliciranoga oblika bolesti. Udio neutrofila bio je značajno viši drugi i sedmi dan nakon terapije, dok je udio limfocita bio značajno niži drugi dan nakon terapije, isto u skupini pasa oboljelih od kompliciranoga oblika bolesti. Međusobni omjer neutrofila i limfocita bio je značajno viši drugi dan nakon terapije u pacijenata u kojih se razvio komplicirani oblik babezioze. Isto tako je i postotak parazitemije bio značajno viši u pacijenata s komplikacijama. Zaključno možemo ustvrditi da u pasa oboljelih od babezioze postoji signifikantna koleracija između težine kliničkih znakova te neutrofilije i limfopenije. Međusobni odnos neutrofila i limfocita je dostupan i lako odrediv pokazatelj koji odražava jačinu oštećenja i može poslužiti kao dobar prognostički pokazatelj.

Ključne riječi

pas; babezioza; parazitemija; ukupni broj leukocita; neutrofili; limfociti

Hrčak ID:

26539

URI

https://hrcak.srce.hr/26539

Datum izdavanja:

20.8.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.108 *