Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Između etosa službe i stranačke vezanosti – odluke parlamenta u vlastitoj stvari

Josef Isensee ; Rheinischen Friedrich-Wilhelms-Universität, Deutschland


Puni tekst: hrvatski pdf 270 Kb

str. 12-33

preuzimanja: 709

citiraj


Sažetak

Autor polazi od Lockeove klasične teze da su i vladari i vladani podčinjeni općim zakonima, a njihova se zloupotreba sprječava institucijskim sredstvima diobe vlasti. Pravilo prema kojem nitko ne može biti sudac u vlastitoj stvari bezuvjetno vrijedni u sudskim i upravnim postupcima. Problem nastaje kad se ta pravna misao prenosi na parlament. Naime, u radu parlamenta ukida se nespojivost mandata zakonodavne i izvršne vlasti, jer izvršna vlast dobiva dominantan utjecaj na nastanak i sadržaj zakonodavstva. Osim toga, Temeljni zakon (Grundgesetz) osigurava zastupniku identitet za njegovo ponašanje pri glasovanju i jamči mu imunitet od kazne za određena djela, koju ostali građani ne bi mogli izbjeći. Ova relativna sloboda i nevezanost zastupnika ispravlja se pravilnikom o ponašanju zastupnika koji osobito naglašava potrebu njegova etičkog držanja. Povrede pravila ne sankcioniraju se toliko moderatnim pravom koliko politički. Autor smatra da se odlučivanje u vlastitoj stvari ne može općenito prenijeti na parlament. Ustav ne samo da za određene materije dopušta odluke o vlastitoj stvari nego ih čak iznuđuje. No u nedostatku tuđega nadzora mora porasti samonadzor, a to znači da parlamentarci moraju sami prakticirati pravnu poslušnost, kako bi zakoni postali zbiljski za sve sudionike. Ne sili samo etički i politički pritisak zastupnike na pravno ponašanje nego i zakoni vrše koristan pritisak na njih da se pobrinu kako bi njihova rješenja odgovarala javnome dobru.

Ključne riječi

Hrčak ID:

26845

URI

https://hrcak.srce.hr/26845

Datum izdavanja:

15.2.2001.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.368 *