Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Priznati, ili ne priznati - Politika Sjedinjenih Američkih Država prema Hrvatskoj, 1990.-1991.

Sabrina P. Ramet ; Odjel za sociologiju i političke znanosti, NTNU - Dragvoll, Norveška


Puni tekst: hrvatski pdf 241 Kb

str. 141-158

preuzimanja: 1.616

citiraj


Sažetak

Autorica je na temelju izvora i literature istražila pitanje odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema ratu u Hrvatskoj, napose sa stajališta njezina priznanja kao neovisne države u razdoblju od početaka procesa osamostaljenja 1990. do 1992. Smatra da se
američki predsjednik George Bush, unatoč njegovu javnom zauzimanju za novi svjetski poredak, prema stanju u istočnoj Europi odnosio iznimno konzervativno te je želio održati Sovjetski Savez i socijalističku Jugoslaviju kao da je stabilnost svijeta ovisila o njihovu opstanku. Autorica naglašava da je Bush smatrao da ratom u bivšoj Jugoslaviji nije ugrožen niti jedan ključni interes Amerike, koja je, osim toga, 1991. bila zaokupljena događajima u Kuvajtu i Sovjetskom Savezu. Na američko stajalište utjecala je i iskrivljena percepcija događaja iz Drugoga svjetskog rata, a što je koristila srpska promidžba koja je u daljnjem zamagljivanju stvarnosti optuživala hrvatskog predsjednika Tuđmana za antisemitizam. Osim toga, Srbi su u svom promidžbenom djelovanju neprestano upozoravali na ugroženost srpske zajednice u Hrvatskoj. Autorica zaključuje da je Busheva administracija bila nesposobna pravodobno odgovoriti na stanje u bivšoj Jugoslaviji pokazujući nezainteresiranost za stradanja u području koje je smatrano nevažnim za američke interese.

Ključne riječi

Hrvatska; Srbija; Jugoslavija; Sjedinjene Američke Države; Franjo Tuđman; Slobodan Milošević; rat u Hrvatskoj 1991

Hrčak ID:

27112

URI

https://hrcak.srce.hr/27112

Datum izdavanja:

30.6.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.963 *