Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.3

Primjenjivost različitih modela regresije za procjenu volumena krupnog drva stabala hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) u Bosni i Hercegovini

Vojislav Dukić orcid id orcid.org/0000-0002-1111-0593 ; University of Banja Luka, Faculty of Forestry, Bosnia and Herzegovina *
Srđan Bilić orcid id orcid.org/0000-0001-8120-9559 ; University of Banja Luka, Faculty of Forestry, Bosnia and Herzegovina
Danijela Petrović orcid id orcid.org/0000-0001-7898-6189 ; University of Banja Luka, Faculty of Forestry, Bosnia and Herzegovina
Goran Jović orcid id orcid.org/0009-0001-5192-5623 ; PFE Forests of the Republic of Srpska, Sokolac, Bosnia and Herzegovina

* Dopisni autor.


Puni tekst: engleski pdf 469 Kb

str. 445-455

preuzimanja: 174

citiraj


Sažetak

Sažetak
U Bosni i Hercegovini za procjenu volumena stabala hrasta u visokim šumama koriste se uređajne tarife, koje su izrađenene na temelju dvoulaznih volumnih tablica za hrast s područja Njemačke autora Schwappach iz 1905. godine. Postoje indicije da se primjenom navedenih tarifa u uređajnoj praksi dobivaju određene razlike u količini procijenjenog volumena krupnog drva u odnosu na stvarno stanje. Materijal za izradu volumnih tablica odnosno modela regresije predstavljali su podaci izmjere i izračuna stvarnog volumena drva 2.413 modelnih stabala u različitim stanišnim i sastojinskim uvjetima. Na osnovi raspodjele stabala po debljinskim stupnjevima možemo zaključiti da je relativno mali broj stabala koja su deblja od 70 cm, u ostalim debljinskim stupnjevima broj stabla veći je od 100, odnosno u intervalu od 111 do 316. Testirani su modeli koji imaju široku primjenu za izjednačenje volumena krupnog drva stabla kao zavisne varijable u ovisnosti o prsnom promjeru i visini stabla kao nezavisnim varijablama. Za usporedbu i analizu upotrebljivosti modela regresije korišten je veći broj kriterija (Srednja apsolutna greška, Korijen prosječne kvadratne pogreške, Koeficijent determinacije i Akaike informacijski kriterij). Uz navede kriterije, testirane su značajnosti razlika pomoću t-testa parova uzoraka između stvarnih i procijenjenih volumena krupnog drveta stabala te utvrđeni postoci odstupanja procijenjenih od stvarnih volumena, po debljinskim stupnjevima i ukupno. Modeli kao što su Schumacher-Hall i Spurr II daju zadovoljavajuću točnost, s obziron na to da su u pitanju općeniti modeli namijenjeni za procjenu volumena stabala na području cijele Bosne i Hercegovine. Uvođenjem u model i treće varijable, promjer debla na sedam metara visine, povećava se značajno točnost procjene volumena stabala. Zbog izmjere promjera na sedam metara visine povećava se značajno i količina rada na terenu na prikupljanju potrebnih podataka, pa ovaj model nije pogodan za primjenu u operativnim inventurama šuma. Uvođenjem visine baze krošnje stabla kao treće varijable, nije se povećala točnost procjene volumena stabla u odnosu na analizirane dvoulazne modele.

Ključne riječi

hrast kitnjak; Smalianova formula; volumen krupnog drva; regresijski model; nelinearna regresija

Hrčak ID:

309379

URI

https://hrcak.srce.hr/309379

Datum izdavanja:

31.10.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 725 *