Psihologijske teme, Vol. 32 No. 3, 2023.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31820/pt.32.3.8
„Ne mogu te razumjeti jer ne mogu razumjeti sebe”: povezanost aleksitimije, pretjerane upotrebe društvenih mreža, empatije i teorije uma
Lukas Novak
orcid.org/0000-0002-7582-2098
; Olomouc University Social Health Institute, Palacký University in Olomouc, Olomouc, Czech Republic
Jakub Helvich
orcid.org/0000-0002-2787-0757
; Department of English Language and Literature, Faculty of Education, University of Hradec Králové, Hradec Králové, Czech Republic
Petr Mikoska
; Department of Pedagogy and Psychology, Faculty of Education, University of Hradec Králové, Hradec Králové, Czech Republic
Katerina Juklova
; Department of Pedagogy and Psychology, Faculty of Education, University of Hradec Králové, Hradec Králové, Czech Republic
Sažetak
Društvene su mreže relativno nov fenomen koji utječe na živote ljudi diljem svijeta. Broj korisnika društvenih mreža nedavno je dosegao milijarde, a ta se brojka svake godine povećava. Rezultati prijašnjih istraživanja pokazali su da pretjerano korištenje društvenih mreža može imati negativne učinke na mentalno i fizičko zdravlje. Stoga je važno istražiti koji psihološki čimbenici mogu pridonijeti pretjeranomu korištenju društvenih mreža. Socijalna anksioznost i aleksitimija snažni su prediktori pretjeranoga korištenja društvenih mreža, međutim, malo se zna o ulozi empatije i teorije uma u pretjeranome korištenju društvenih mreža. Stoga je primarni cilj ovoga istraživanja bio ispitati medijacijski učinak empatije i teorija uma u odnosu između aleksitimije i socijalne anksioznosti. Sudjelovalo je ukupno 1737 ispitanika (Mdobi = 25.28, SDdobi = 10.00; 60.83 % žena). Sudionici su dali svoje procjene na mjerama empatije, socijalne anksioznosti, teorije uma, usamljenosti i pretjerane upotrebe društvenih mreža. Medijatorski efekti empatije i teorije uma provjereni su pomoću strukturalnoga modeliranja. Dobivena je pozitivna povezanost između poteškoća u identificiranju osjećaja (aleksitimija) i socijalne anksioznosti: B = 0.53 (95 % CI [0.41 – 0.65], p < .001). Također, utvrđena je značajna pozitivna povezanost između socijalne anksioznosti i pretjeranoga korištenja društvenih mreža: B = 0.28, 95 % CI [0.14 – 0.37], p < .001; dok usamljenost nije bila povezana s korištenjem društvenih mreža. Slično tomu, nije dobiven značajan medijatorski efekt empatije i teorije uma na vezu između poteškoća u identificiranju osjećaja i socijalne anksioznosti. Buduća bi istraživanja trebala ispitati mogućnost generalizacije dobivenih rezultata u različitim kulturnim/jezičnim okruženjima. Primarno ograničenje provedenoga istraživanja proizlazi iz presječnoga nacrta koji onemogućava stvaranje uzročno-posljedičnih odnosa između istraženih konstrukata.
Ključne riječi
teorija uma; empatija; korištenje društvenih mreža; društvene mreže; socijalna anksioznost
Hrčak ID:
311089
URI
Datum izdavanja:
11.12.2023.
Posjeta: 1.504 *