Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5552/drvind.2024.0097

Usporedna studija dimenzijske stabilnosti i biološke trajnosti kemijski i toplinski modificirane topolovine

Ajmal Samani ; Forest Research Institute, Dehradun, India
Sauradipta Ganguly orcid id orcid.org/0000-0001-9190-2621 ; FRI DEHRADUN INDIA, DEHRADUN, India
Sanjeet Kumar Hom ; FRI, INDIA, DEHRADUN, India
Varun Sharma orcid id orcid.org/0009-0004-1717-6931 ; FRI, INDIA, DEHRADUN, India


Puni tekst: engleski pdf 703 Kb

str. 69-78

preuzimanja: 328

citiraj


Sažetak

Brzorastuća vrsta Populus deltoides ima veliku komercijalnu važnost za indijske trgovce drvom.
Unatoč velikoj dostupnosti i dobroj obradivosti, upotreba drva P. deltoides ograničena je zbog njegove slabe trajnosti. Stoga je radi bolje komercijalizacije drva Populus deltoides L. istražen utjecaj toplinske i kemijske modifikacije na njegovu dimenzijsku stabilnost i biološku trajnost. Kemijska modifikacija provedena je kombinacijom limunske kiseline i natrijeva hipofosfita. Toplinska modifikacija u trajanju od osam sati obavljena je u laboratorijskom sušioniku pri 140 °C, uz prisutnost zraka. Kemijski i toplinski modificirani uzorci drva pokazali su bolju dimenzijsku
stabilnost i biološku trajnost od nemodificiranih kontrolnih uzoraka. Kemijska modifikacija rezultirala je i većom dimenzijskom stabilnošću. Učinkovitost u sprečavanju bubrenja drva Populus deltoides bila je 2 – 2,5 puta veća u kemijski modificiranih uzoraka nego u toplinski modificiranih uzoraka, i to u radijalnome i tangencijalnom smjeru. Kemijski modificirani uzorci drva postali su znatno otporniji na biološko propadanje i pokazali su pet puta manji gubitak mase pri djelovanju termita nego toplinski modificirani i nemodificirani uzorci. Test s Trametes versicolor (TV) pokazao je gubitak mase od 9,46 % za kemijski modificirane uzorke, 40,26 % za toplinski modificirane uzorke i 50,02 % za nemodificirane uzorke. Za test s Rhodonia placenta (OP) uočen je sličan trend gubitka mase, koji je za kemijski modificirane uzorke iznosio 5,72 %, za toplinski modificirane uzorke 37 %, a za nemodificirane uzorke 43,85 %. Gubitak mase toplinski modificiranih uzoraka drva bio je manji od gubitka mase nemodificiranih uzoraka, ali su vrijednosti pokazale da se toplinskom modifikacijom pri 140 °C tijekom osam sati nije uspjela postići značajna otpornost protiv gljiva truležnica i termita.

Ključne riječi

biološka trajnost; kemijska modifikacija; dimenzijska stabilnost; toplinska modifikacija

Hrčak ID:

314738

URI

https://hrcak.srce.hr/314738

Datum izdavanja:

2.3.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 970 *