Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.46419/vs.55.6.6

Ptičja influenca u divljih kanida - prijetnja javnom zdravlju i zdravlju životinja

Ivana Lojkić orcid id orcid.org/0000-0003-1559-9020 ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Andreja Jungić orcid id orcid.org/0000-0002-9497-9904 ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia *
Marina Prišlin orcid id orcid.org/0000-0002-1169-2060 ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Dinko Novosel orcid id orcid.org/0000-0003-2602-8696 ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Šimun Naletilić orcid id orcid.org/0009-0002-5805-9892 ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Jelena Prpić ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Iva Kilvain orcid id orcid.org/0009-0003-3908-3528 ; Croatian Veterinary Institute – Branch Veterinary Institute Rijeka
Tibor Andreanszky orcid id orcid.org/0009-0003-4785-9613 ; Croatian Veterinary Institute – Branch Veterinary Institute Rijeka
Marica Lolić orcid id orcid.org/0000-0002-7325-3549 ; Croatian Veterinary Institute – Branch Veterinary Institute Vinkovci
Mario Škrivanko orcid id orcid.org/0000-0002-6638-0507 ; Croatian Veterinary Institute – Branch Veterinary Institute Vinkovci
Lorena Jemeršić orcid id orcid.org/0000-0002-8379-4787 ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Vladimir Savić orcid id orcid.org/0000-0003-0398-5346 ; Croatian Veterinary Institute, Branch Poultry Center, Zagreb, Croatia

* Autor za dopisivanje.


Puni tekst: engleski pdf 423 Kb

str. 631-640

preuzimanja: 66

citiraj


Sažetak

Tijekom godina, rizik od međuvrsnog prijenosa zaraznih bolesti i zoonoza se zbog zbog adaptivne evolucije patogena i antropogenih promjena u okolišu povećao. Trenutačni primjer je virus influence ptica (IP), a koji osim ptica može zaraziti i sisavce u kojih su infekcije često povezane s teškim neurološkim simptomima. Virusi IP ponajprije nisu dobro prilagođeni sisavcima kao domaćinima i ne prenose se među njima učinkovito. Da bi to postigli, moraju se prilagoditi ili mutirati što pridonosi
učinkovitijoj replikaciji i povećanju virulencije u sisavaca. Točna kombinacija i međudjelovanje mutacija koje rezultiraju optimalnom prilagodbom virusa IP na sisavce još uvijek je nepoznata i može varirati između domaćina i podtipova virusa. Vjerojatnost kontakta između ptica i sisavaca (posebice divljih) povećava se sa sve većim brojem zaraženih ptica visokopatogenim virusom IP (VPVIP) diljem svijeta. Jedan je od razloga prilagodbe VPVIP na sisavce i izlaganje divljih sisavaca zaraženim pticama ili njihovim lešinama. Među najugroženijim sisavcima su divlji kanidi (lisice i čagljevi). Neurotropni virusi, kao i VPVIP, su vrlo malo ili nikako istraženi u čagljeva. Uzevši u obzir povećanje broja i širenje staništa čagljeva u Europi, ali i u Hrvatskoj i činjenicu da se hrane lešinama, od iznimne je važnosti pratiti infekciju IP u ovih kanida. Infekcija VPVIP zbog povećanog rizika prilagodbe na sisavce predstavlja prijetnju javnom zdravlju što je posljedica sve češćeg kontakta ljudi, domaćih životinja i divljih zvijeri.

Ključne riječi

influenca; VPVIP; divlji kanidi; lisica; čagalj

Hrčak ID:

315616

URI

https://hrcak.srce.hr/315616

Datum izdavanja:

21.4.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 167 *