Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5559/di.33.1.03
Strukturni prekidi u hrvatskom političkom sentimentu: kada, zašto i ima li ekonomija išta s tim?
Petar Sorić
orcid.org/0000-0002-6773-264X
; Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marija Hruška
orcid.org/0000-0001-6608-1067
; Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
*
* Autor za dopisivanje.
Sažetak
Rad primjenjuje dvije ankete političkoga mišljenja te
formalno testira strukturne prekide u podršci glavnim
hrvatskim političkim strankama, Vladi i općem društvenom
smjeru. Za razliku od mainstreamskih istraživanja političkoga
sentimenta, pronalazimo asimetrične efekte između
makroekonomije i percepcije političara na vlasti. Utvrđeni
strukturni prekidi nastaju zbog korupcijskih afera čelnih
osoba političkih stranaka te zbog velikih negativnih
ekonomskih šokova, čime se potvrđuje koncept averzije
gubitka. Tijekom pozitivnih ekonomskih kretanja, politički
sentiment ima zasebnu putanju, neovisnu o makroekonomiji.
Ispitujemo i efekte praga u procesu generiranja političkoga
sentimenta te pronalazimo značajnu reakciju isključivo pri
visokoj razini nezaposlenosti. Navedeni zaključci u skladu su s prevladavajućim narativom da je hrvatska politička scena izrazito polarizirana, podijeljena oko ideoloških pitanja i
sociokulturnih normi, pa birači u uobičajenim ekonomskim
okolnostima ne ocjenjuju vladajuće na temelju njihove
ekonomske uspješnosti nego na temelju njihove uspješnosti u
reprezentiranju ideoloških pozicija.
Ključne riječi
politički sentiment; strukturni prekidi; podrška Vladi; ispitivanje političkoga mišljenja; ekonomsko glasanje
Hrčak ID:
316476
URI
Datum izdavanja:
26.4.2024.
Posjeta: 693 *