Bogoslovska smotra, Vol. 71 No. 1, 2001.
Izvorni znanstveni članak
Uvođenje Jozefinističkog pastoralnog ustrojstva i slavonsko-podunavski franjevci
Franjo Emanuel Hoško
; Teologija u Rijeci - Područni studij Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Habsburška monarhija nametnula je u razdoblju jozefinizma potkraj 18. st ustrojstvu i djelovanju Katoličke crkve bitne promjene. Zahvat države opravdava sam car Josip II. (1780.-1790.) kad ističe da je carska zadaća voditi brigu o onome što spada na »upravljanje Crkvom, dušobrižništvo i vanjsku crkvenu disciplinu.« Država je uspostavila i novo pastoralno ustrojstvo koje se zasniva na novom razgraničenju biskupija i župa, i to nakon prethodnog dokidanja nekih crkvenih redova i određenog broja samostana preostalih redovnika, a zatim zahtijeva uvođenje redovnika u pastoralnu službu.
Franjevce u Slavoniji i Podunavlju u sastavu Provincije sv. Ivana Kapistranskoga, najbrojnije redovnike na tom području, nije osjetljivo uznemirilo samo preustrojstvo župa kad je u slavonskom dijelu Zagrebačke biskupije osnovano 12 novih župa, a 22 župe u Đakovačkoj biskupiji. Daleko više je tu franjevačku pokrajinu pogodio odlazak više od 150 članova u pastoralnu službu izvan samostana koji su prihvatili službe župnika i župnih, vojnih, bolničkih i dvorskih kapelana. Nepovoljne učinke izlaska tolikog broja redovnika izvan samostana na život te zajednice pokušao je spriječiti provincijski starješina, provincijal Josip Pavišević (1783.-1791., 1797.-1800.); dijelom je uspio u tom nastojanju.
Ključne riječi
pastoralno preustrojstvo; župe; župnici; vojni, bolnički i dvorski kapelani; Pavišević
Hrčak ID:
29182
URI
Datum izdavanja:
12.12.2001.
Posjeta: 1.687 *