Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org//10.24869/spsih.2023.202

Uloga depresije u razvoju blagog kognitivnog poremećaja

Josipa Perhoč Mrla ; Čakovec County Hospital, Čakovec, Croatia
Tanja Jurin ; Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Puni tekst: hrvatski pdf 276 Kb

verzije

str. 202-231

preuzimanja: 0

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 276 Kb

verzije

str. 202-231

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Blagi kognitivni poremećaj (BKP) smatra se stanjem između zdravog starenja i demencije, različitih etioloških čimbenika,
kliničkih prezentacija i progresivnosti profila. Cilj rada je dati cjelovit pregled spoznaja o ulozi depresije u razvoju BKP-a.
Značajna povezanost depresije s incidencijom BKP-a potvrđena je u većini istraživanja. Depresija može biti rizični
čimbenik za razvoj BKP-a. Povezanost depresije i BKP-a ostvaruje se i zajedničkim čimbenicima – vaskularnim lezijama,
patologijom Alzheimerove demencije (AD), genetskom vezom. Depresivni simptomi i promjene bijele tvari mogu imati
aditivni ili sinergistički učinak za razvoj BKP-a. Rizični čimbenici za incidenciju BKP-a u depresivnih osoba su starija
životna dob, kumulativni depresivni simptomi, dulje trajanje depresije, veći intenzitet depresivnih simptoma, niska,
ali i visoka zastupljenost patologije AD-a, sinergistička aditivna interakcija nedostatka tjelesne aktivnosti i poteškoća
spavanja, depresije i anksioznosti, muški rod, niži stupanj formalnog obrazovanja, aktualno posjedovanje recepta za
korištenje antidepresiva. Zaštitni čimbenici koji pospješuju reverziju u uredno kognitivno funkcioniranje u depresivnih
osoba su mlađa dob, neamnestički BKP, manji intenzitet depresivnih simptoma ili pak smanjenje depresivnih simptoma.

Ključne riječi

Depresija; Depresivni poremećaj; Blagi kognitivni poremećaj

Hrčak ID:

318767

URI

https://hrcak.srce.hr/318767

Datum izdavanja:

5.3.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *