Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5673/sip.62.3.6

Ponovno promišljanje osamljenosti - Mediji i komodifikacija digitalne izolacije

Lucija Mihaljević ; Hrvatsko katoličko sveučilište, Odjel za komunikologiju, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 267 Kb

verzije

str. 519-541

preuzimanja: 658

citiraj


Sažetak

Ovaj rad analizira kulturne reprezentacije i simbolička značenja osamljenosti u suvremenim
digitalnim okruženjima. Polazeći od kulturnoantropološkog okvira, osama se ne promatra
kao individualni emocionalni manjak, već kao društveno kodirana i medijski posredovana
identitetska pozicija. Teorijski okvir oslanja se na pojmove simboličke distinkcije, digitalne
performativnosti i dispozitiva, dok metodološki pristup kombinira fenomenološku interpretaciju,
vizualnu etnografiju i tematsku analizu sadržaja. Empirijski primjeri odabrani su iz četiri
medijska područja: film (Her, Nomadland), televizija (odabrane epizode serije Black Mirror),
društvene mreže (Instagram, TikTok) i aplikacije za mentalno zdravlje i introspekciju (Calm,
Headspace, Balance). Analiza pokazuje da se osama u digitalnoj kulturi sve više rekonceptualizira
i oblikuje kao oblik kulturnog kapitala — estetski stilizirana, algoritamski vođena i simbolički
valorizirana. Umjesto da označava isključenost, digitalna osama funkcionira kao stilizirani
oblik samoregulacije, afektivne kompetencije i izvođenja identiteta. Rad tvrdi da osama danas
može predstavljati ne povlačenje iz društvenog života, već kulturno legitimirani, medijski posredovani
oblik prisutnosti, oblikovan suvremenim režimima reprezentacije i emocionalnim
ekonomijama digitalne kulture.

Ključne riječi

digitalna osama; medijatizacija; identitet; vizualna kultura; afektivna ekonomija; introspekcija; medijska antropologija; društvene mreže; aplikacije

Hrčak ID:

332075

URI

https://hrcak.srce.hr/332075

Datum izdavanja:

27.3.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.353 *