Sažetak sa skupa

Utjecaj upotrebe duhana na parodontno zdravlje oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP)

Andrej Aurer
Vesna Haban
Marija Ivić-Kardum
Marinka Mravak-Stipetić
Koraljka Gall-Trošelj
Jelena Aurer-Koželj

Sažetak

Brojne epidemiološke i kliničke studije utvrdile su pušenje duhana čimbenikom rizika za progresiju parodontne bolesti. Također je pronađena pozitivna korelacija izme đu nižega socioekonomskog statusa i težine parodontne bolesti.Željeli smo istražiti utjecaj pušenja na klinički parodontni status i subgingivni mikrobni profil u pacijenata s PTSP-om i pacijenata s progresivnom parodontnom bolesti. Istraživanje je uključilo 130 ispitanika podijeljenih u 3 skupine. Prva je skupina bila 50 osoba kojima je postavljena dijagnoza PTSP-a, i aktivno su sudjelovali u Domovinskom ratu. Druga se skupina sastojala od 50 pacijenata s uznapredovalim parodontitisom, a kontrolnu skupinu tvorilo je 30 parodontno zdravih osoba. Osobe iz tih skupina nisu bile izravno izložene ratnom stresu. Klinički pregled parodonta uključivao je mjerenje indeksa plaka (PI), indeksa krvarećeg sulkusa (SBI) dubine sondiranja (PD) i klinički gubitak pričvrstka (CAL). Parodontni patogeni Actinobacillus actinomycetemcomitans (Aa), Porphyromonas gingivalis (Pg) i Eikenella corrodens (Ec) identificirani su s pomoću metode lančane reakcije polimeraze (PCR). Pušački i društvenoekonomski status, mjeren stupnjem naobrazbe takođe su određeni. Ispitanici s PTSP-om su u usporedbi s drugim dvjema skupinama imali najveći postotak pušača. U skupini s PTSP-om 78% ispitanika bili su pušači, a samo je 33% kontrolnih ispitanika pušilo. U skupini s PTSP-om 34% je pušilo manje od 20 cigareta na dan, a 30% je pušilo više od 40 cigareta na dan. Ovo razlikuje PTSP skupinu od druge dvije. Rezultati pokazuju da su, gledajući sve skupine zajedno, pušači imali više parodontnih upala i destrukcija nego nepušači, premda su samo PI i SBI vrijednosti bile statistički znatne. Odnos jakosti parodontne upale i destrukcije u pušača i nepušača je isti, i kada se promatra svaka skupina zasebno. Nisu pronađene statistički znatne razlike između prevalencije bakterija Aa, Pg i Ec imeđu pušača i nepušača. Skupina s PTSP-om imala je najniži stupanj školovanja. Navika pušenja i niži društvenoekonomski status čimbenici su koji utječu na zdravlje parodonta i pridonose parodontnoj upali u oboljelih od PTSP-a.

Ključne riječi

Hrčak ID:

2996

URI

https://hrcak.srce.hr/2996

Datum izdavanja:

15.9.2003.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.337 *