Izvorni znanstveni članak

Reprodukcijska medicina - izazov kršćanskoj slici čovjeka

Ivan Kešina ; Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu

Sažetak

Prije 25 godina, točnije 25. srpnja 1978. godine u engleskom
gradu Oldhamu rođeno je prvo dijete metodom asistirane
reprodukcije FIVET, kolokvijalno nazvano "dijete iz epruvete". Ono
stoje u to vrijeme bila senzacionalna vijest, danas je, čini se, postalo
liječničkom rutinom. Naime, diljem svijeta je do danas ovom
metodom rođeno više od 300 tisuća djece. U široj populaciji
reprodukcijska medicina nailazi na odobravanje i sve više
supružnika koji ne mogu prirodnim putem dobiti djecu, pribjegavaju
ovoj metodi oplodnje.
U prvom dijelu rada autor iznosi povijesni pregled razvitka i
važne etape reprodukcijske medicine.
U drugom dijelu rada analiziraju se biomedicinski elementi
različitih metoda potpomognute oplodnje, s osobitim naglaskom
na in vitro fertilizaciju i prijenos zametaka (FIV/ET). Kod ove
metode bitno je razlikovanje između heterologne i homologne
umjetne oplodnje.
U trećem dijelu autor izlaže naučavanje Crkvenog učiteljstva o
problemima medicinski potpomognute oplodnje. Heterologna
umjetna oplodnja u suprotnosti je s dostojanstvom bračnih drugova
i s bračnom istinitošću. Zamjensko materinstvo objektivna je
pogrješka s obzirom na obveze majčinske ljubavi, bračne vjernosti
i odgovornog materinstva. Sukladno tradicionalnom naučavanju o
blagodatima braka i o dostojanstvu osobe, Crkva se i nadalje s
moralnog stajališta protivi homolognoj oplodnji in vitro.
U četvrtom dijelu autor analizira moralno-etičke aspekte
reprodukcijske medicine i njezinih metoda. Pojedine metode reprodukcijske
medicine još uvijek nisu dovoljno etički prodiskutirane, ni
pravno zadovoljavajuće regulirane. Cilj izvantjelesne oplodnje
prvotno je bio pomoći bračnim parovima koji su neplodni da ostvare želju za vlastitim djetetom. No, ubrzo Je došlo do
proširenja ciljeva i tehnika (kriokonzerviranje embrija, istraživanje
i eksperimentiranje na njima i s njima, preimplantacijska
dijagnostika (PID), koja Je nezamisliva bez FTV-a, kao i kontrola
kvalitete embrija, selektivni postupci: selektivni fetocid kod
prekobrojnih embrija i kod višeplodne trudnoće, odbacivanje, tj.
ubijanje viška embrija, donacija ili prodaja embrija ...). Očito je da
se ovdje primjenjuju izrazito nehumane i nemoralne eugenetske
strategije. Budući da su metode reprodukcijske medicine
protuprirodne i budući da predstavljaju instrumentaliziranje i
dehumaniziranje osobe, smatraju se nemoralnima i nedopuštenima,
te ih treba odbaciti. Reprodukcijska medicina treba se dalje
truditi u pružanju sigurnoga znanstvenog temelja za regulaciju
rađanja koja će se oslanjati na pridržavanje prirodnih ritmova u
prenošenju života i njegovanju prave bračne ljubavi.

Ključne riječi

reprodukcijska medicina; fertilizacija in vitro i prijenos embrija (FTVET); neplodnost; preimplantacijska dijagnostika (PID); surogat majka; selektivni Jetocid; eugenetske strategije; dostojanstvo čovjeka

Hrčak ID:

38872

URI

https://hrcak.srce.hr/38872

Datum izdavanja:

19.12.2003.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 4.597 *