Izvorni znanstveni članak
Zašto Margarita nije Marulićeva?
Sažetak
Potaknuta u posljednje vrijeme ponovno aktualiziranim pripisivanjem Maruliću i njegovu opusu novopronađenih hrvatskih latiničkih kodeksa i nekih već otprije poznatih i objavljenih, autorica se – imajući na umu jezične odlike tih objavljenih kodeksa, koje ne govore u prilog Marulićevu autorstvu, i smatrajući da pripisivanje svega novootkrivenoga Maruliću ometa znanstvene spoznaje o raznolikosti književne (uglavnom anonimne) djelatnosti u drugim hrvatskim kulturnim sredinama – prihvatila jezične raščlambe prikazanja Muka svete Margarite, prvoga priloga u Firentinskom zborniku s kraja 15. stoljeća, nekritički pripisana Maruliću. U raščlambu su uvrštene i dvije mlađe varijante prikazanja: šibenska i zadarska. Na temelju grafije, glasovnih crta na kojima se zasniva prvotna osmeračka struktura stiha (4 + 4 sloga), pojedinih dijalekatskih glasovnih promjena koje su se probile u pisani tekst prikazanja, nekih morfoloških crta, te niza leksema, svejezičnih crta karakterističnih za sjeverno i srednje čakavsko područje, te na temelju niza pisarskih pogrešaka (među kojima ima i tragova glagoljičkih i starijih latiničkih predložaka), zatim iskvarenih rima i nerazumljivih stihova, što sve ukazuje na višekratno prepisivanje, autorica zaključuje o sjevernijem i starijem postanku prvotnoga teksta prikazanja od vremena iz kojega potječu poznati prijepisi, pa i onaj najstariji – firentinski.
Ključne riječi
prikazanje Muka svete Margarite; pitanje Marulićeva autorstva; višekratni prijepisi; tragovi glagoljičkih i gotičkih međupredložaka; sjevernije i starije jezične crte; književnotvorni rekvizitarij; usporedba s Marulićevim jezičnim značajkama
Hrčak ID:
51586
URI
Datum izdavanja:
22.4.2010.
Posjeta: 3.439 *