Izvorni znanstveni članak
Marko Marulić u vjerskim sukobima njemačkih zemalja 16. stoljeća
Elisabeth von Erdmann
; Lehrstuhl für Slavische Literaturwissenschaft, Universität Bamberg
Sažetak
1.
Njemački humanizam, kao i reformacija, protureformacija te katolička ob-nova kontekst su u kojem se otvara poseban kulturno-povijesni pogled na Marka Marulića. Istražujemo što je omogućilo uspjeh Marulićevih spisa u njemačkim zemljama. Pritom se ispostavlja da su ti spisi poticali na kršćanski život ne samo katoličku nego i evangeličku stranu, ukoliko ih ne bi prisvojila protureformacija.
2.
Širom Europe osobit su ugled postigli Evanđelistar i Institucija, i to naročito u doba reformacije, protureformacije i vjerskih podjela. Marulić je pisao suočen s opasnošću od Turaka i vođen željom za obnovom praktičnog kršćanskog života. Njegov je rad, očito, odgovarao potrebama u slično apokaliptičnom ozračju nemirnoga 16. stoljeća u Svetom Rimskom Carstvu Njemačkoga Naroda. Po završetku Tridesetogodišnjeg rata i nakon Westfalskog mira 1648, interes za Marulićeve spise u njemačkim se zemljama smanjuje.
3.
Dva su glavna Marulićeva spisa osobito često tiskana u dva njemačka carska grada: u Kölnu, središtu protureformacije, i u Augsburgu (odnosno Dillingenu), središtu reformacije. Izdanja iz Kölna i Dillingena, osobito Evanđelistar iz 1529. i prijevod De institutione iz 1583, proširila su se diljem Carstva, kako potvrđuju brojni sačuvani primjerci u njemačkim knjižnicama. Zanimanje za latinske tekstove Evanđelistara i Institucije na vrhuncu je prije Tridentskog koncila, dok je nakon njega poseban uspjeh doživio prijevod Institucije na njemački.
4.
U Kölnu se zanimanje za Marulića pojačalo u doba zaoštravanja reformacijskih sukoba 1529. i u doba pokušaja reformacije 1543. Njegov Evanđelistar poslužio je tada kao prvi odgovor katoličke strane na reformacijske spise, kao kompenzacija i protuteža za npr. Priručnu knjižicu evangeličkog građanina (Des Evangelischen Bürgers Handbüchlein).
Razlikovanje katoličke obnove, koja se kao pokret javila još prije reformacije, i protureformacije, kao izraza borbene samosvijesti Katoličke crkve, navodi nas da Marulićeve spise svrstamo u onu katoličku reformističku struju koja porijeklo vuče još iz srednjovjekovne religioznosti i često se označava pojmom devotio moderna. Marulić je po tome blizak duhu obnove jedinstvene Crkve kakav vlada u samostanu Kölnskih kartuzijanaca, a do izražaja dolazi u brojnim njihovim tiskanim djelima.
5.
Evanđelistar se najintenzivnije širio tijekom sukoba u početnoj fazi reformacije, kad je Katolička crkva tek počinjala mobilizirati vlastiti reformski potencijal. Nasuprot tomu, prijevodi Institucije preuzeli su vodstvo u godinama nakon Tridentskoga koncila, kao jedan od izraza tim koncilom nadahnutih napora Katoličke crkve. Izdanja prijevoda Institucije u Augsburškoj biskupiji valja promatrati u kontekstu općih zalaganja – kako s katoličke tako i s evangeličke strane – da se suzbiju raširene negativnosti, da se okonča opadanje vjerskoga života i stane na kraj sektaštvu.
6.
Prisutnost spisa splitskog humanista može usmjeriti proučavateljski pogled, koji redovno ostaje prikovan za sukob reformacije i protureformacije, na ponešto drugačije strujanje tog slojevitog doba, onkraj najglasnijih antagonizama. To se strujanje javilo još prije reformacije, a zalagalo se za pročišćenje i obnovu praktičnoga kršćanskog života.
Reformacija, kao kompleks društveno-političko-vjerskih dinamika, potaknuta je osobito prijelazom sa »sakralno-zadružnog samorazumijevanja kasnosrednjo¬vjekovnoga grada« kao »corpus Christianum u malom« na magistrate carskih gradova i njihovo autoritativno upravljanje. Reakcija je bila povratak na srednjovjekovne oblike društvenog uređenja, ponovno uspostavljanje grada kao vjerske zajednice. Tekstovi splitskog humanista, premda katolički orijentirani, ovakvom su procesu dubinski odgovarali i obilježili ga svojim doprinosom.
Predstoji, stoga, zacijelo plodonosan, premda i zahtjevan, zadatak dubljega istraživanja prisutnosti Marka Marulića i njegova utjecaja. Valjalo bi pritom uzeti u obzir – koliko je to još moguće rekonstruirati – okolnosti odabira Marulićevih spisa, naklade i distribuciju pojedinih izdanja, profil čitalačke publike i ustanova te odjeke Marulića u drugim tekstovima i sl.
Ključne riječi
Katolička obnova; reformacija; protureformacija; Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda; kraljevski grad; obnova kršćanskog života; Splitski humanist; Devotio moderna
Hrčak ID:
67368
URI
Datum izdavanja:
22.4.2011.
Posjeta: 1.748 *