hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Frane Petrić: Filozofiranje između istine i interpetacije

Mihaela Girardi-Karšulin ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (462 KB) str. 27-41 preuzimanja: 230* citiraj
APA 6th Edition
Girardi-Karšulin, M. (2003). Frane Petrić: Filozofiranje između istine i interpetacije. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 29. (1-2 (57-58)), 27-41. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/68550
MLA 8th Edition
Girardi-Karšulin, Mihaela. "Frane Petrić: Filozofiranje između istine i interpetacije." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 29., br. 1-2 (57-58), 2003, str. 27-41. https://hrcak.srce.hr/68550. Citirano 01.12.2020.
Chicago 17th Edition
Girardi-Karšulin, Mihaela. "Frane Petrić: Filozofiranje između istine i interpetacije." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 29., br. 1-2 (57-58) (2003): 27-41. https://hrcak.srce.hr/68550
Harvard
Girardi-Karšulin, M. (2003). 'Frane Petrić: Filozofiranje između istine i interpetacije', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 29.(1-2 (57-58)), str. 27-41. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/68550 (Datum pristupa: 01.12.2020.)
Vancouver
Girardi-Karšulin M. Frane Petrić: Filozofiranje između istine i interpetacije. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2003 [pristupljeno 01.12.2020.];29.(1-2 (57-58)):27-41. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68550
IEEE
M. Girardi-Karšulin, "Frane Petrić: Filozofiranje između istine i interpetacije", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.29., br. 1-2 (57-58), str. 27-41, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/68550. [Citirano: 01.12.2020.]

Sažetak
Petrićeva kritika Aristotela morala je osporiti dvovrsnu tradicionalno prisutnu pozitivnu valorizacija Aristotela. Jednu, averoističkog tipa koja je u Aristotelu vidjela vrhunac svake istine i filozofije i drugu, konkordističko-sinkretističku koja valorizira Aristotelovu filozofiju kao istinitu spoznaju jedne od razina bića, jednog od svjetova.
Prva je kritika jednostavnija i Petrić je rješava upućujući na Aristotelove preteče i na kontradikcije u njegovu djelu.
Druga je kritika složenija jer Petrić kao novoplatoničar ne smije osporiti filozofski legitimitet interpretacije autoriteta, jer bi time srušio i Platonov autoritet.
Zato Petrić na kraju prvog sveska Discussionum peripateticarum t. IV, koji je uglavnom povijesnofilološki koncipiran, prije, dakle, filozofske analize i kritike Aristotela, uvodi metodičko razmatranje o tome što je to filozofska interpretacija i u skladu s kojim se načelima treba provoditi. Filozofsko interpretiranje, odn. tumačenje teksta autoriteta legitimno je filozofiranje jedino ako se orijentira prema istini stvari o kojoj je riječ. Interpretacija koja se oslanja samo na ono što je iskazano u nekoj filozofiji, bez uporišta u samoj stvari (zajedničkoj autoru i interpretatoru), neko čisto povijesnofilozofsko interpretiranje ne može biti i nije filozofija. Nužnost orijentiranja prema istini bitka bića onemogućava u konsekvenciji i konkordističku tezu o svjetovima kao puku konstrukciju koja na temelju vlastite hipoteze, a ne iz istine bića o kojima Aristotel govori; prilazi Aristotelovoj filozofiji: To je, držim, Petrićeva antiteza konkordističkim nastojanjima, iako treba priznati da Petrić svoja metodička razmatranja ne formulira direktno protiv konkordističkih teza. No, Petrić čini nešto drugo. On poriče njihovo postojanje. Nemoguće je, međutim, povjerovati da Petrić nije čitao Picov De ente et uno, Reuchlina ili Steuca Eugubina.

Hrčak ID: 68550

URI
https://hrcak.srce.hr/68550

[engleski]

Posjeta: 448 *