Stručni rad
USPOREDBA CITOLOŠKE ANALIZE ISCJETKA IZ DOJKE S GALAKTOGRAFSKIM NALAZOM
Višnja Matković
; Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, Petrova 13, Zagreb
Adem Hajredini
; Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, Petrova 13, Zagreb
Vesna Mahovlić
; Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, Petrova 13, Zagreb
Ana Ovanin-Rakić
; Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, Petrova 13, Zagreb
Lada Škopljanac-Mačina
; Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, Petrova 13, Zagreb
Sažetak
Uvod. Jedan od simptoma raka dojke je i iscjedak iz dojki. Citološki nalaz hiperplastičnih stanica bez anizocitoze te s anizocitozom, eritrociti i maligne stanice u iscjetku indikacija su za daljnju obradu – galaktografijom. Galaktografija je kontrastna pretraga tijekom koje se kanalić iz kojega je dobiven iscjedak ispuni kontrastom i slika. Prema nalazu galaktografije indicira se operativni zahvat. Cilj rada. U radu se željelo pokazati kolika je podudarnost između boje iscjetka, citološkog nalaza te galaktografskog nalaza. Materijal i metode. U razdoblju od 01. 01. 1993.do 31. 12. 2007. godine, u Ambulanti za bolesti dojke Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb učinjena je nakon citološke obrade iscjetka 91 galaktografija. Citologija iscjetka prema kojoj je indicirana galaktografija bio je nalaz hiperplastičnih stanica, bez ili s anizocitozom ili eritrociti, odnosno kombinacija oba nalaza. Tijekom očitavanja galaktografije promatrana je širina i pravilnost grananja kanalića, uz analizu stijenke i defekata punjenja unutar kanalića. Ukoliko se našao defekt punjenja, nepravilna proširenja kanalića ili oboje, bolesnica je bila upućena na biopsiju. Rezultati. Prema boji iscjedak je bio podijeljen u 5 kategorija: serozni i mliječni iscjedak nađen je u po 10 bolesnica (22%), njih 29 (31,8%) imalo je obojeni iscjedak (zelenkast, smeđi, žućkast), u 2 (2,2%) bolesnice bio je gnojni iscjedak dok je najveći broj bolesnica, njih 40 (44%), imalo krvavi iscjedak. Citološkom analizom iscjetka dobiveni su sljedeći rezultati: samo eritrociti nađeni su u 18 (19,8%) bolesnica, 19 (20,8%) bolesnica imalo je u iscjetku papilarne nakupine hiperplastičnih duktalnih stanica, u 7 (7,8%) bolesnica nađene su papilarne nakupine duktalnih stanica i anizocitoza, a u 47 (51,6%) bolesnica uz eritrocite su nađene i papilarne nakupine hiperplastičnih stanica. Razlikovale su se tri kategorije galaktografskih nalaza: uredan nalaz (19 bolesnica, 20,8%), hiperplazija – proširenja kanalića uz neravnosti stjenke (56 bolesnica, 61,6%), te suspektan nalaz – defekti punjenja kanalića, izrasline (16 bolesnica, 17,6%). Bolesnice sa suspektnim nalazom, njih 16, bile su upućene na biopsiju. Patohistološki nalaz u operiranih bolesnica bio je: u četiri (25%) papilom, 10 (62,5%) bolesnica imalo je duktalnu hiperplaziju, a u dvije (12,5%) nađen je karcinom. Prosječna dob bolesnica u kojih je bila indicirana galaktografija je bila 48 godina, dok je u bolesnica s karcinomom bila 63 godine. Zaključak. Naši rezultati upućuju na dobru korelaciju citološkog i galaktografskog nalaza. Hiperplazija duktalnih stanica u citološkom razmazu potvrđena je galaktografski u 62,5% ispitanica. Citološki, u svih 16 bolesnica u kojih su nađeni eritrociti uz hiperplaziju, što je upućivalo na intraduktalni proces, nalaz je ujedno dokazan i galaktografski. Sve ove ispitanice imale su krvavi iscjedak već pri uzimanju uzorka.
Ključne riječi
iscjedak iz dojki; citologija; galaktografija
Hrčak ID:
69961
URI
Datum izdavanja:
1.12.2010.
Posjeta: 11.394 *