hrcak mascot   Srce   HID

Ostalo

Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom

Georg Kohler ; Universität Zürich, Zürichbergstrasse 43, 8044 Zürich, Švicarska

Puni tekst: hrvatski, pdf (114 KB) str. 157-170 preuzimanja: 324* citiraj
APA 6th Edition
Kohler, G. (2011). Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom. Politička misao, 48 (1), 157-170. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/71128
MLA 8th Edition
Kohler, Georg. "Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom." Politička misao, vol. 48, br. 1, 2011, str. 157-170. https://hrcak.srce.hr/71128. Citirano 16.11.2019.
Chicago 17th Edition
Kohler, Georg. "Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom." Politička misao 48, br. 1 (2011): 157-170. https://hrcak.srce.hr/71128
Harvard
Kohler, G. (2011). 'Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom', Politička misao, 48(1), str. 157-170. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/71128 (Datum pristupa: 16.11.2019.)
Vancouver
Kohler G. Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom. Politička misao [Internet]. 2011 [pristupljeno 16.11.2019.];48(1):157-170. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/71128
IEEE
G. Kohler, "Razumni pluralizam: liberalna država kao čuvar religijske slobode Sedam teza s komentarom", Politička misao, vol.48, br. 1, str. 157-170, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/71128. [Citirano: 16.11.2019.]

Sažetak
Odnos politike, države i religije autor razmatra u politološkoj perspektivi, u
sklopu analize i vrednovanja zadaća, uspjeha i neuspjeha polity, policy ili politics
sa stajališta normativno-konstruktivne filozofije pravednosti. Danas je
središnja zadaća policy poticanje i jačanje zapadne političke kulture, zasnovane
na temeljnom razlikovanju “razumnoga” i “nerazumnog” pluralizma. “Razumni”
pluralizam počiva na pretpostavci da je država pravedna moć kojoj se
može priznati suverenost pri razlikovanju “javnoga” i “privatnoga”, pravednoga
i dobroga, pri čemu je gotovo samorazumljivo da tako liberalno zajamčeno
privatno područje mora biti primarno mjesto religijske prakse i religijskih
sloboda. Prijelomna crta za odnos države i religije očituje se u tome da
su samo pravna država i liberalni ustav kompetentni da kažu u čemu se sastoji
sloboda pojedinaca u okviru normi pravednoga. Definirajući “religiju” u obuhvatnom
smislu kao središnju za procese formiranja kulturnog identiteta, autor
smatra da se kulturna politika (politika koja se posve načelno tiče odnosa
države i religije), kao policy pravične integracije multikulturno oblikovanih
političkih jedinstava, treba usmjeriti na poticanje onih stavova i vrednota koji
omogućuju po Rawlsu definirani razumni pluralizam. Budući da političkome
pripada i mogućnost stvaranja neprijatelja, autor se zalaže za kulturnu politiku
“slabljenja osjećaja neprijateljstva” (N. Elias). Tako bi se ostvario sustavan
koncept policy, koji reflektira i čuva uvjete razumnog pluralizma. Kulturna je
politika, na razini policy i pogotovo na razini politics, veoma zahtjevan projekt.
Možda upravo Švicarska, sa svojim posebnim šansama građanske demokracije,
nudi perspektivne kulturnopolitičke prostore za djelovanje, koji su još
uvijek premalo istraženi.

Ključne riječi
politika; polity; policy; “razumni” pluralizam; država; religija; kultura; Rawls

Hrčak ID: 71128

URI
https://hrcak.srce.hr/71128

[engleski]

Posjeta: 708 *