hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Razlikovanje zanosa, razvrstavanje rodova

Tonko Maroević ; Institut za povijest i umjetnost, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (313 KB) str. 5-14 preuzimanja: 187* citiraj
APA 6th Edition
Maroević, T. (2002). Razlikovanje zanosa, razvrstavanje rodova. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 28. (1-2 (55-56)), 5-14. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/71686
MLA 8th Edition
Maroević, Tonko. "Razlikovanje zanosa, razvrstavanje rodova." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 28., br. 1-2 (55-56), 2002, str. 5-14. https://hrcak.srce.hr/71686. Citirano 28.05.2020.
Chicago 17th Edition
Maroević, Tonko. "Razlikovanje zanosa, razvrstavanje rodova." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 28., br. 1-2 (55-56) (2002): 5-14. https://hrcak.srce.hr/71686
Harvard
Maroević, T. (2002). 'Razlikovanje zanosa, razvrstavanje rodova', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 28.(1-2 (55-56)), str. 5-14. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/71686 (Datum pristupa: 28.05.2020.)
Vancouver
Maroević T. Razlikovanje zanosa, razvrstavanje rodova. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2002 [pristupljeno 28.05.2020.];28.(1-2 (55-56)):5-14. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/71686
IEEE
T. Maroević, "Razlikovanje zanosa, razvrstavanje rodova", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.28., br. 1-2 (55-56), str. 5-14, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/71686. [Citirano: 28.05.2020.]

Sažetak
Premda je Petrićev Discorso della diversità de i furori poetici, dovršen 13. siječnja 1552, redovito uziman u obzir prilikom obrade njegovih estetičkih i poetičkih stavova, čini se da nije iscrpljen njegov simbolički i ekspresivni naboj. U tom kratkom i ranom spisu, dvadesetčetverogodišnji autor, tada još padovanski student filozofije, dao je prvi dokaz svojega zalaganja za strastvenu imaginativnost i metafizičko, nadzemaljsko pokriće kreativnog izraza, a ujedno je pokazao i nespornu erudiciju. Uz obavezno navođenje grčkih i rimskih klasika kao autoriteta, ukazao je i na hebrejsku komponentu antičke mitologije, što mu je omogućilo i uspostavljanje etimoloških paralelizama, makar i često proizvoljno izvedenih.
Na krilima Platona, kako sam kaže, vinuo se i u nebeske sfere, te je za svoju tezu o prevlasti božanskoga nadahnuća u pjesništvu potražio uporišta u značenju i vrijednosti Muzā, a svakoj je od njih našao korelative u odgovarajućim planetima. Astrološkim tumačenjem, ezoteričko-mističkim sustavom veza između utjecajnih zvijezda i njima sklonih poetskih duhova, objasnio je tipološke i žanrovske razlike pojedinih autora. Posredstvom demona nebeski se zanos, omamljenost, svojevrsni bijes ili pjesničko ludilo prenosi na ljude, a najveći, najuniverzalniji i najintegralniji su pjesnici na koje je utjecala Kaliopa, Muza nebeskog sklada i sfernih suglasja. Samo pjesnici potaknuti višnjim pobudama mogu svoju maštu osloboditi od robovanja tvarnosti i djelo im može poteći poput rijeke ili planuti poput vatre, dok je poezija koja nastaje pod utjecajem drugoga pjesništva – koje u tom slučaju djeluje kao magnet – hladnija i mehanička.
U kasnijem, sinteznom djelu o pjesništvu Della poetica: La deca disputata (1586), nastalom nakon više od tri desetljeća, Petrić je u uvodnom poglavlju razradio svoje shvaćanje pjesničkih zanosa vezujući ih također uz melankoličku narav, a koncilijantniji je prema znanju i vještini kao poetskim movensima.

Hrčak ID: 71686

URI
https://hrcak.srce.hr/71686

[engleski]

Posjeta: 343 *