Sanja Kalambura
; University of Applied Science Velika Gorica, Croatia
Neven Voća
; Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Tajana Krička
; Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zoran Šindrak
; Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ana Špehar
; Agroproteinka d.d., Zagreb, Croatia
Dejan Kalambura
; BBS Projekt, Zagreb, Croatia
APA 6th Edition Kalambura, S., Voća, N., Krička, T., Šindrak, Z., Špehar, A. i Kalambura, D. (2011). High-Risk Biodegradable Waste Processing by Alkaline Hydrolysis. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 62 (3), 249-252. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2104
MLA 8th Edition Kalambura, Sanja, et al. "High-Risk Biodegradable Waste Processing by Alkaline Hydrolysis." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 62, br. 3, 2011, str. 249-252. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2104. Citirano 09.03.2021.
Chicago 17th Edition Kalambura, Sanja, Neven Voća, Tajana Krička, Zoran Šindrak, Ana Špehar i Dejan Kalambura. "High-Risk Biodegradable Waste Processing by Alkaline Hydrolysis." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 62, br. 3 (2011): 249-252. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2104
Harvard Kalambura, S., et al. (2011). 'High-Risk Biodegradable Waste Processing by Alkaline Hydrolysis', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 62(3), str. 249-252. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2104
Vancouver Kalambura S, Voća N, Krička T, Šindrak Z, Špehar A, Kalambura D. High-Risk Biodegradable Waste Processing by Alkaline Hydrolysis. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2011 [pristupljeno 09.03.2021.];62(3):249-252. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2104
IEEE S. Kalambura, N. Voća, T. Krička, Z. Šindrak, A. Špehar i D. Kalambura, "High-Risk Biodegradable Waste Processing by Alkaline Hydrolysis", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.62, br. 3, str. 249-252, 2011. [Online]. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2104
Sažetak Biorazgradivi otpad defi nira se kao otpad koji razgrađuju živi organizmi. Klaonice i mesna industrija proizvode na dnevnoj bazi velike količine specifi čnoga biorazgradivog otpada poznatog kao otpad životinjskog podrijetla. Tradicionalno se u Europi taj otpad reciklira u kafi lerijama, pri čemu se proizvode mesno-koštano brašno i mast. No nakon pojave goveđe spongiformne encefalopatije (GSE) zabranjena je prehrana životinja mesno-koštanim brašnom. U potrazi za novim mogućnostima zbrinjavanja otpada životinjskog podrijetla razvijene su nove tehnologije oporabe i omogućena upotreba takvog otpada u energetske svrhe. Određeni dijelovi otpada životinjskog podrijetla, mozak i leđna moždina, pripadaju
kategoriji visokorizičnog otpada zbog velike mogućnosti postojanja priona u njima. Njihova oporaba stoga je moguća samo u strogo kontroliranim uvjetima. Jedna od metoda koja se smatra prikladnom za oporabu visokorizičnih otpada jest metoda alkalne hidrolize. U radu su prikazani rezultati analiza mesno-koštanog brašna i hidroliziranog otpada te njegova uporaba kao organskoga gnojiva.