hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Obred spaljivanja pokojnika u prapovijesti sjeverne Dalmacije

Sineva Kukoč ; Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju, Zadar, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (28 MB) str. 51-82 preuzimanja: 826* citiraj
APA 6th Edition
Kukoč, S. (2009). Obred spaljivanja pokojnika u prapovijesti sjeverne Dalmacije. Archaeologia Adriatica, 3. (1.), 51-82. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/73013
MLA 8th Edition
Kukoč, Sineva. "Obred spaljivanja pokojnika u prapovijesti sjeverne Dalmacije." Archaeologia Adriatica, vol. 3., br. 1., 2009, str. 51-82. https://hrcak.srce.hr/73013. Citirano 09.07.2020.
Chicago 17th Edition
Kukoč, Sineva. "Obred spaljivanja pokojnika u prapovijesti sjeverne Dalmacije." Archaeologia Adriatica 3., br. 1. (2009): 51-82. https://hrcak.srce.hr/73013
Harvard
Kukoč, S. (2009). 'Obred spaljivanja pokojnika u prapovijesti sjeverne Dalmacije', Archaeologia Adriatica, 3.(1.), str. 51-82. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/73013 (Datum pristupa: 09.07.2020.)
Vancouver
Kukoč S. Obred spaljivanja pokojnika u prapovijesti sjeverne Dalmacije. Archaeologia Adriatica [Internet]. 2009 [pristupljeno 09.07.2020.];3.(1.):51-82. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/73013
IEEE
S. Kukoč, "Obred spaljivanja pokojnika u prapovijesti sjeverne Dalmacije", Archaeologia Adriatica, vol.3., br. 1., str. 51-82, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/73013. [Citirano: 09.07.2020.]

Sažetak
Na prostoru sjeverne Dalmacije spaljivanja umrlih primjenjuje se u rano brončano doba (cetinska kultura − Ervenik, Podvršje/Matakov brig, Nadin, Krneza/Duševića glavica (?), u starije željezno doba, odnosno, na samom početku te epohe, na prijelazu 10/9.st.pr.Kr. (Nadin, humak 13, Krneza/ Jokina glavica), kroz helenizam (Dragišić) i, napokon, u procesu romanizacije Liburna. Unatoč novootkrivenim bitnostima o kultu mrtvih u brončano doba u nadinskoj mikroregiji, humak iz Podvršja/Matakov brig najpogodniji je za analizu cetinske incineracije u sjevernoj Dalmaciji gdje nisu poznata spaljivanja pokojnika iz srednjeg brončanog doba. Tri keramičke žare (grobovi 4, 13) u humku 13 iz Nadina, s dominacijom inhumiranih pokojnika (9-6.st. pr. Kr.), prvi su primjer incineracije u liburnskom kontekstu. Intenzitetom i vremenom spaljivanja pokojnika, te oblikom žara, liburnskoj kulturi u jadranskom svijetu najsrodnija je picenska. Liburnska i picenska incineracija konvergentne su pojave: odraz su zajedništva kasnog urnenfelder svijeta 10/9 - 8.st.pr. Kr. i posljedica kulturno-etničkih dodira u zatvorenom krugu od Podunavlja, jugoistočnoalpskog prostora do Apeninskog poluotoka.Također su plod određenih manjih
migracija; konkretno, kod Picena (uz nesumnjivi proto/villanova utjecaj) iz transjadranskog pravca, a kod Liburna vjerojatno negdje sa sjevera, iz zaleđa. U tom krugu, na Jadranu, u prvim stoljećima željeznog doba kulturna interakcija Liburna, Histra (sa širim zaleđem) i Picena okvir je za analizu liburnskog spaljivanja. Najnovija iskapanja na planiranoj liburnsko-rimskoj nekropoli u Nadinu (Nedinum) dala su nove podatke o prostornom, vremenskom i simboličnom (religijskom, društvenom) odnosu autohtone liburnske i rimske komponente u doba romanizacije koja donosi prvo intenzivno spaljivanje pokojnika u sjevernoj Dalmaciji.

Ključne riječi
incineracija; grobni humak; brončano doba; Liburni; biritualnost; nekropole na ravnome; helenizam; romanizacija

Hrčak ID: 73013

URI
https://hrcak.srce.hr/73013

[engleski]

Posjeta: 1.786 *