hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Polieteov temelj za Millovu logiku

Heda Festini

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 157-190 preuzimanja: 555* citiraj
APA 6th Edition
Festini, H. (1999). Polieteov temelj za Millovu logiku. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 25. (1-2 (49-50)), 157-190. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/76493
MLA 8th Edition
Festini, Heda. "Polieteov temelj za Millovu logiku." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 25., br. 1-2 (49-50), 1999, str. 157-190. https://hrcak.srce.hr/76493. Citirano 26.11.2020.
Chicago 17th Edition
Festini, Heda. "Polieteov temelj za Millovu logiku." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 25., br. 1-2 (49-50) (1999): 157-190. https://hrcak.srce.hr/76493
Harvard
Festini, H. (1999). 'Polieteov temelj za Millovu logiku', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 25.(1-2 (49-50)), str. 157-190. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/76493 (Datum pristupa: 26.11.2020.)
Vancouver
Festini H. Polieteov temelj za Millovu logiku. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1999 [pristupljeno 26.11.2020.];25.(1-2 (49-50)):157-190. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/76493
IEEE
H. Festini, "Polieteov temelj za Millovu logiku", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.25., br. 1-2 (49-50), str. 157-190, 1999. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/76493. [Citirano: 26.11.2020.]

Sažetak
Politeo je iskazao znatnu pažnju prema logici u objavljenim radovima, no zadaća je ovog napisa da sustavno prati njegova stajališta izražena u rukopisnoj zaostavštini. Tražeći temelj Millovoj logici preko Jevonsove i Navilleove logike i njihovih metodoloških razmišljanja s jačim probabilističkim obilježjem, on je bolje procijenio Millovu logiku i zadobio pogodniji uvid u metodologiju znanosti što ga otkriva kao vrlo modernog mislioca. Usporedbom Politeova prijedloga s ocjenama Millove logike i metodologije znanosti najistaknutijih suvremenih mislilaca (od Deweya, Russella, von Wrighta, Papa, Carnapa, Copija do Nagela, Bungea i Putnama) uočio se značajan Politeov napredak u smislu vjerojatnosti indukcije u odnosu na Millovu koncepciju (preko problematike uzroka, prirodnog zakona i zakona uopće indukcija se predstavlja kao dokazivanje hipoteza u smislu ovjeravanja njihove vjerojatnosti, naročito u sklopu računa vjerojatnosti) i njegov posebni stav prema otkriću i izumima, najprije kao odbacivanje logike otkrića i vezivanje uz snalaženje genija, a zatim kao anticipaciju retrodukcije. Politeovo razmišljanje o Millovoj logici donijelo je potvrdu najboljih Millovih stavova (metode), a uvažavanje bolje razvijenog hipotetičkog mišljenja Jevonsa i Navillea dovelo ga je do uvida da temelji Millove logike leže u modernijem mišljenju, u parametrima vjerojatnosti. Od velikog je zanimanja i njegovo iziskivanje pobijanja u procesu dokazivanja hipoteza i teorija, slično Popperu, s tom razlikom što je Politeo ciljao na izravno pobijanje, dok je Popper bio utemeljitelj nove koncepcije usmjerene na neizravno pobijanje. Osim toga Politeo je ušao i u osebine drugog značajnog Popperovog termina – nagađanje, bez kojeg je danas nezamislivo shvatiti put otkrivanja. On je vjerovao u važnost i veliku ulogu koju imaju znanosti i naše analitičke sposobnosti u napretku čovječanstva, ali je isto tako često isticao njihovu ograničenost i mogućnost zloupotrebe. Po svemu sudeći, imao je smisla za one stavove u izučavanju znanosti koje danas nosi naziv filozofija znanosti, a što je na izvjestan način i on sam uveo govoreći o filozofima egzaktnih znanosti. Na taj način se može potvrditi kako je Politeo još uvijek aktualan mislilac koji nas čak može i poučiti u pitanjima logike, metodologije i filozofije znanosti.

Hrčak ID: 76493

URI
https://hrcak.srce.hr/76493

[talijanski]

Posjeta: 737 *