Organizacijske pretpostavke zaštite knjižne baštine u samostanskim knjižnicama
Maja Krtalić
; Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Tihomira Čop Damir Hasenay
; Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
APA 6th Edition Krtalić, M., Čop, T. i Hasenay, D. (2010). Organizacijske pretpostavke zaštite knjižne baštine u samostanskim knjižnicama. Libellarium, 3 (2), 113-134. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/77790
MLA 8th Edition Krtalić, Maja, et al. "Organizacijske pretpostavke zaštite knjižne baštine u samostanskim knjižnicama." Libellarium, vol. 3, br. 2, 2010, str. 113-134. https://hrcak.srce.hr/77790. Citirano 26.02.2021.
Chicago 17th Edition Krtalić, Maja, Tihomira Čop i Damir Hasenay. "Organizacijske pretpostavke zaštite knjižne baštine u samostanskim knjižnicama." Libellarium 3, br. 2 (2010): 113-134. https://hrcak.srce.hr/77790
Harvard Krtalić, M., Čop, T., i Hasenay, D. (2010). 'Organizacijske pretpostavke zaštite knjižne baštine u samostanskim knjižnicama', Libellarium, 3(2), str. 113-134. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/77790 (Datum pristupa: 26.02.2021.)
Vancouver Krtalić M, Čop T, Hasenay D. Organizacijske pretpostavke zaštite knjižne baštine u samostanskim knjižnicama. Libellarium [Internet]. 2010 [pristupljeno 26.02.2021.];3(2):113-134. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77790
IEEE M. Krtalić, T. Čop i D. Hasenay, "Organizacijske pretpostavke zaštite knjižne baštine u samostanskim knjižnicama", Libellarium, vol.3, br. 2, str. 113-134, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77790. [Citirano: 26.02.2021.]
Sažetak Svrha ovoga rada jest istražiti problematiku zaštite pisane baštine u samostanskim knjižnicama unutar legislativnih, institucionalnih i organizacijskih okvira te utvrditi nužne organizacijske pretpostavke za njezino poboljšanje. Polazeći od pretpostavke da je knjižna građa pohranjena u samostanskim knjižnicama građa od iznimne kulturne vrijednosti te kao takva ima svojstva kulturnog dobra i dio je hrvatske nacionalne pisane baštine, u radu se propituje prepoznavanje potrebe za sustavnim pristupom njezinoj zaštiti na operativnoj razini, unutar samih knjižnica, kao i na strateškoj razini, od strane nadležnih i drugih relevantnih ustanova u Republici Hrvatskoj. Uz analizu pravnog i institucionalnog okvira djelovanja samostanskih knjižnica te projekata zaštite građe pohranjene u njima, provedene su i tri studije slučaja knjižnica franjevačkih samostana u Mostaru, Požegi i Zadru, intervjui s njihovim voditeljima te intervju s ispitanikom u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo. Rad se konceptualno temelji na teorijskom modelu upravljanja zaštitom pisane baštine u RH te se na temelju prikupljenih podataka i oslanjajući se na model definira postojeće stanje zaštite građe u samostanskim knjižnicama te se predlažu potrebne mjere za sustavnije i učinkovitije upravljanje zaštitom pisane baštine u samostanskim knjižnicama.