hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Govor Koprivnice i Podravine nekad i danas

Mijo Lončarić ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (743 KB) str. 139-152 preuzimanja: 439* citiraj
APA 6th Edition
Lončarić, M. (2009). Govor Koprivnice i Podravine nekad i danas. Podravina, 8 (15), 139-152. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/77860
MLA 8th Edition
Lončarić, Mijo. "Govor Koprivnice i Podravine nekad i danas." Podravina, vol. 8, br. 15, 2009, str. 139-152. https://hrcak.srce.hr/77860. Citirano 12.12.2019.
Chicago 17th Edition
Lončarić, Mijo. "Govor Koprivnice i Podravine nekad i danas." Podravina 8, br. 15 (2009): 139-152. https://hrcak.srce.hr/77860
Harvard
Lončarić, M. (2009). 'Govor Koprivnice i Podravine nekad i danas', Podravina, 8(15), str. 139-152. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/77860 (Datum pristupa: 12.12.2019.)
Vancouver
Lončarić M. Govor Koprivnice i Podravine nekad i danas. Podravina [Internet]. 2009 [pristupljeno 12.12.2019.];8(15):139-152. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77860
IEEE
M. Lončarić, "Govor Koprivnice i Podravine nekad i danas", Podravina, vol.8, br. 15, str. 139-152, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77860. [Citirano: 12.12.2019.]

Sažetak
U kajkavskoj Podravini pruža se najvažnija granica u kajkavskom dijasistemu, i to od Drave, sjeverno od Koprivnice, preko samoga grada na Kalnik, a otuda dalje prema Medvednici, do rijeke Zeline. Zeli­nom skreće na jug, do utoka te rijeke u Lonju, odnosno do Ivanić Grada, a zatim dalje na istok, na Moslavačku goru. U Podravini zapadno od te crte prostiru se tzv. konzervativni kajkavski govori koji najbolje čuvaju starinu u akcentuaciji. Na istoku, točnije na sjeveroistoku kajkavskoga područja, nalaze se njezini revolucio­narni, najrevolucionarniji govori s obzirom na prozodiju, upravo dvije takve sku­pine govora. Jednu skupinu, koju sam nazvao podravskim dijalektom, čine govori s ograničenim mjestom naglaska na posljednja dva sloga riječi. Druga je, mnogo veća, skupina koja zauzima najveći dio sjeveroistočne kajkavštine, s također vrlo važnom osobinom u slavenskim jezicima, osobinom koja je vrlo slična crti koju nalazimo u litavskom jeziku, odnosno u njegovu dije­lu, a to je unakrsna metatonija cirkumfleksa (u kajkavštini i u hrvatskim i u srpskim govorima - dugosilazni naglasak) i akuta (npr. mêso > mẽso, sũša > sûša).
Kod Koprivnice se sastaju tri kajkavska dijalekta (po mojoj klasifikaciji): varaždinsko-ludbreški (pripada Ivšićevoj I. skupini), podravski (podravskovirovski - pripada Ivšićevoj IV. skupini) i križevačko-bilogorski (također Ivšićeva IV. skupina). U blizini se nalaze i štokavski, upravo novoštokavski govori, sekundarni na tom području, a poseban su slučaj govori Peteranca s Torčecom i Hlebina. Sama Koprivnica, kao grad i središte područja, ima specifičan položaj, pa prema tome i govor.
Novije dijalektne granice uvjetovane su iseljavanjem starosjedilačkoga stanovništva za turskog prodiranja polovicom 16. stoljeća i doseljavanjem novoga sta­novništva s jugoistoka Bosne (ijekavskošćakavski govori kod Virovitice, ikavsko-jekavski govor Virovitice) i istočne Hercegovine (većina novoštokavskih go­vora). Nakon odlaska Turaka nastavlja se naseljavanje iz suprotnoga smjera, tj. sa zapada dolaze kajkavci, među kojima ima najvjerojatnije i potomaka prije iseljenoga stanovništva.
Miješanjem raznih kajkavskih govornih tipova međusobno i sa štokavskim govorima nastaju novi govorni tipovi. Jedan od tih govornih tipova zauzima u Podravini manje prostora, a proširen je u sjevernoj Moslavini (prema čemu sam ga nazvao sjeverno-moslavačkim, odnosno čazmanskim dijalektom).
Gradski govor Koprivnice formirao se kao interdijalekt, rezultanta različitih dijalekata svoje okolice - triju kajkavskih i novoštokavskoga, s jedne strane, te pod utjecajem književnoga jezika. Utjecaj kajkavskoga književnog jezika bio je sigurno veoma jak jer je i on bio dobrim dijelom po svojoj strukturi i leksiku rezultanta više kajkavskih tipova, dijalekata. Novi književni jezik nakon 1835. bio je drugoga tipa.
Danas u Koprivnici, kao i obično u gradovima, treba razlikovati dva sredstva, dva idioma općegradske komunikacije. Jedno je koprivnička varijanta kolokvijalnoga, razgovornoga stila hrvatskoga književnog jezika, koja je podtip zagrebačke varijante, kao što su to i križevačka, varaždinska i krapinska varijanta. Drugo je koprivnički kajkavski koine, interdijalekt, koprivnička kajkavština, o čijem je nastanku i karakteru bilo riječi prije. Može se govoriti o još jednom idiomu slične funkcije, a to je koprivnička štokavština, koju ne smijemo brkati s koprivničkom podvarijantom kolokovijalnoga stila književnoga jezika, iako mu je bliska. To je slično, u manjem obujmu, zagrebačkoj situaciji gdje također imamo, uz idiom kolokvijalnoga stila, i zagrebačku štokavštinu. Koprivničkom štokavštinom, kao i zagrebačkom, govore građani kojima je materinski idiom štokavština, u Koprivnici upravo novoštokavština.
Odnose, prilike u kojima se govori kojim idiomom, kvantitativne pokazatelje koliki dio stanovništva govori jednim, a koliki drugima idiomima te koje su jezične značajke i njihova struktura moguće je dati samo nakon opsežnoga sociolingvističkoga i dijalektološkoga istraživanja. To nam u Koprivnici tek predstoji.
Za Split imamo i sociolingvističke studije i rječnike govora, za Varaždin smo dobili rječnik, a studije trebaju slijediti. Koprivnica treba i može dobiti i prikaze svojega jezičnoga bogatstva i identiteta, kao što to ima u privredi, obrazovanju, umjetnosti, sportu, zdravstvu, pa i znanosti, geografijij i povijesti. Predlagao sam ta istraživanja prije tridesetak godina kada bih i sam u tome mogao puno više sudjelovati, sada sigurno puno manje. Budući da Koprivnica nema ustanove koja se bavi jezikom, predlagao sam i predlažem (kao i za druga slična područja) da se u Muzeju otvori barem jedno, ako ne i dva mjesta jezikoslovca, najmanje jednoga dijalektologa, kao što imamo povjesničare, arheologe, povjesničare umjetnosti i etnologe, koji bi se bavili izučavanjem jezika grada i kraja.

Ključne riječi
kajkavsko narječje; Podravina; Koprivnica; dijalekti; varaždinsko-ludbreški; podravski; križevačko-bilogorski; gradski govor; dijalektolozi županije

Hrčak ID: 77860

URI
https://hrcak.srce.hr/77860

[engleski]

Posjeta: 1.284 *